Suluda ideja ili realnost: Preusmjeriti asteroid i spasiti Zemlju?

Skupina škotskih znanstvenika sa Sveučilišta u Strathclydeu došla je na prilično smjelu zamisao kako osujetiti globalno zatopljenje.

tri vijesti o kojima se priča Dan maturanata Pripremite se na opsadu grada: Ovom trasom će se kretati kolona, sve će pratiti hitne službe Čiji je poglavar? Jeste li znali da papa nije Katolik? Kao usred zime VIDEO Snijeg iznenadio susjede: "Padaju krupne pahulje, sve se zabijeljelo kao da je siječanj"

Ideja im pomalo zvuči kao kakav scenarij za kataklizmični SF film, ali premda ne poriču potencijalnu opasnost za Zemlju, tvrde da nije neostvariva.

>> Jupiter je opet spasio Zemlju?

Riječ je o tzv. geoinženjeringu, a u ovom konkretnom slučaju ključnu bi ulogu u obrani planeta od prejakih Sunčevih zraka imao neki veliki asteroid, s kojega bi trebalo raspršiti veću količinu prašine te tako stvoriti golemi zaštitni oblak.

Taj bi oblak u idealnim uvjetima bio smješten kod jedne od tzv. Lagrangeovih točaka, koje se ponašaju gotovo kao središta gravitacije što bi omogućilo kruženje sitnih čestica u nekom značajnom vremenskom periodu.

Premda bi Zemlja ostala u sjeni oblaka, na samom planetu bi došlo do jedva primjetnog, ali za klimu značajnog 1.7-postotnog "zamračenja".

Promijeniti putanju gromade promjera 32 kilometra?!

Naravno, ideja je jedno, a njezina realizacija i cijena nešto sasvim drugo. Na asteroid, a neki predlažu da to bude Ganimed 1036, trebala bi sletjeti raketa dovoljno snažna da preusmjeri njegovu putanju. S obzirom da je riječ o gromadi mase milijun milijardi kilograma i promjera 32 kilometra, rizik bi bio prilično velik te bi se plan za spas planeta zbog i najmanje omaške mogao pretvoriti u fijasko i uništenje čitavog čovječanstva.

Teško je uopće zamisliti koliko bi takav poduhvat koštao, a ne treba sumnjati da bi se oko toga povele i beskrajne političke rasprave.

Astronom Russell Bewick tvrdi da ova ideja nikako ne znači da bi trebalo odustati od smanjenja emisije stakleničkih plinova. 'Geoinženjeringom bismo tek kupili vrijeme za pronalazak trajnog rješenja problema. Oblak prašine ne bi nas štitio vječno, ali bi odgodio klimatske promjene na period dovoljno dug da postepeno uspijemo provesti mjere poput hvatanja ugljika', rekao je Bewick za Livescience.com.

Ekipa istraživača predvođena Bewickom s više će detalja u studenome izaći u jednom znanstvenom časopisu, a trenutno jedina naznaka da bi jednog dana uistinu moglo doći do realizacije ove ili neke slične ideje je projekt tvrtke Planetary Resources koja do 2025. godine planira biti spremna "uhvatiti" jedan manji asteroid, čija masa ne prelazi 500.000 kilograma.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook