Otkako su se prije gotovo tri milijuna godina u Africi razvili prvi ljudi, globalna je populacija uz prolazne zastoje neprestano rasla. Svijet će danas, prema procjenama UN-a, dobiti i osammilijarditog stanovnika.
Prvi ljudi
Najstariji fosili prvih poznatih ljudi stari su 2,8 milijuna godina i pronađeni su u istočnoj Africi. No sve do kraja 19. stoljeća procjene broja stanovnika Zemlje bile su krajnje nepouzdane.
Otprije znamo da su naši preci bili lovci-sakupljači koji su imali manje djece u usporedbi s kasnijom populacijom da bi zadržali svoj nomadski način života.
Usto je i naseljenost bila rijetka s obzirom na to da su lovci-sakupljači trebali mnogo prostora da se prehrane, otprilike deset četvornih kilometara po osobi, tvrdi Herve Le Bras, znanstvenik s francuskog Instituta za demografska istraživanja (INED).
On kaže da je broj stanovnika rastao i tada, ali vrlo, vrlo sporo.
Prvi baby boom
Prvi poznati skok u broju stanovnika zbio se pojavom poljoprivrede u neolitiku, oko 10.000 godina prije nove ere.
S poljoprivredom su se razvili i sjedilački način života i mogućnost skladištenja hrane, što je dovelo do rasta prirodnog priraštaja.
Majke su mogle dojenčad hraniti kašom, što je ubrzalo proces odvikavanja od prsa i skratilo vrijeme između porođaja. Drugim riječima, žene su mogle imati više djece, objasnio je Le Bras.
Razvoj trajnih naselja donio je i određene rizike. Pripitomljavanje životinja ljude je dovelo u kontakt s novim smrtonosnim bolestima.
Posebno je visoka bila smrtnost među djecom. Trećina ih je umirala prije prvog rođendana, a još trećina prije osamnaestog.
Smrtnost je bila golema, ali je istodobno baby boom bio kontinuiran, rekao je Eric Crubezy, antropolog na sveučilištu u Toulouseu.
Sa šest milijuna stanovnika, koliko ih je bilo u to doba, globalna je populacija narasla do 100 milijuna oko 2000. godine prije nove ere i zatim na 250 milijuna u prvome stoljeću.
Crna smrt
Rast broja stanovnika iznenada je zaustavila kuga u srednjem vijeku. Pandemija koja je krenula iz srednje Azije, s područja današnjeg Kazahstana, stigla je u Europu 1346. brodovima koji su prevozili robu s Crnog mora.
U samo osam godina izbrisala je 60 posto populacije Europe, Bliskog istoka i sjeverne Afrike.
Globalan broj stanovnika zbog crne je smrti pao s 429 milijuna 1300. godine na 374 milijuna sto godina kasnije.
I ostali događaji, poput Justinijanove kuge, koja je harala Sredozemljem od 541. do 767. godine, te ratova u ranome srednjem vijeku na zapadu Europe, rezultirali su privremenim padom broja Zemljana.
Osam milijardi, ključan razvoj cjepiva
Eksplozija broja stanovnika započela je u 19. stoljeću, uvelike zbog razvoja medicine i industrijalizacije poljoprivrede, koja je unaprijedila globalne zalihe hrane.
Od 1800. broj stanovnika na Zemlji narastao je osam puta, s milijarde na osam milijardi.
Crubezy smatra da je ključan bio razvoj cjepiva, posebno protiv velikih boginja, što je iskorijenilo jednog od najvećih svjetskih ubojica.
Sedamdesete i osamdesete godine prošlog stoljeća donijele su još jednu malu revoluciju u obliku liječenja srčanih bolesti, što je pridonijelo smanjenju smrtnosti osoba starijih od 60 godina.
-
Važnije od nafte i plinaSvi strahuju da će Iran izvesti napad koji bi izazvao apokalipsu: "To je kao upotreba nuklearnog oružja"
-
Kriza na Bliskom istokuVIDEO Iran objavio glavni uvjet za kraj rata. Saveznici upozorili Trumpa: "Ovaj rat nema veze s NATO-om"
-
česta namirnica na jelovnikuŠto se događa s vašim krvnim tlakom kada redovito jedete jaja?
