Odmah nakon što korisnik registrira svoj gmail account (vjerojatno najpopularniji email servis na svijetu), on automatski dobiva i Google+ (G+) korisnički račun. 'Površinski' gledano, G+ doista sliči na Googleovu verziju društvene mreže, jer pomoću njega možete pratiti aktivnosti prijatelja, stvarati nova prijateljstva i stavljati plusiće na objave. No, to uopće nije okosnica G+ servisa, već je njegova glavna svrha, čini se, prikupljati baš sve što može o web aktivnosti korisnika i usmjeravati njegovo daljnje iskustvo na internetu, stoji u tekstu koji je Guardian objavio ranije ovoga tjedna. Povrh toga, naravno, svi se ti podaci pohranjuju u bazu podataka, kao reference za budućnost ili dokazni materijal protiv korisnika (za što su potrebni sudski nalozi).
>> Teorija zavjere: Bilderberg grupa uz pomoć Googlea želi vladati svijetom!?
I u filmu 'The Matrix', iskustvo korisnika, koji je spojen na sustav, vodi računalna matrica, koja 'pamti' njegove aktivnosti i vodi ga prema njegovim novim iskustvima i rutinama, bazirano na njegovim aktivnostima. Kod G+ dodavanje za prijatelja i slijeđenje aktivnosti drugih korisnika je zapravo poput nehotične, pozitivne nuspojave. Zato što korištenje YouTubea, gmaila te editiranje u Google kartama ili Google Street Viewu, zahtjevaju nužno i G+, taj servis postaje nevidljiva 'maska' između vas i interneta, koja bilježi apsolutno sve.
Podsjetimo i kako se nedavno pojavila i nova teorija zavjere, s tajnovitom Bilderberg skupinom i Googleom kao protagonistima. Naime, uoči novog sastanka misteriozne Bilderberg grupe, koji se održava ovog vikenda, pojavile su se i teorije zavjere prema kojima najveći svjetski moćnici surađuju s Googleom kako bi zavladali svijetom. Evo i nekoliko koincidencija oko sastanaka Bilderberg skupine i Googlea. Naime, oboje se ove godine sastaju na istom mjestu - Grove hotelu u Hertfordshireu. Jedna od najsnažnijih poveznica Bilderberga i Googlea upravo je Eric Schmidt koji već neko vrijeme prisustvuje sastancima najvećih svjetskih moćnika i koji je u dobrim vezama s mnogim političarima.
Google otprilike zna
Google je definitivno gigantski igrač na svjetskoj sceni i već neko vrijeme posjeduje sve alate i predispozicije da barata s osobnim informacijama golemog broja ljudi u svijetu. A stara izreka kaže, tko vlada čovjekovim tajnama, vlada i tim čovjekom. O tajnama korisnika koje prati i pohranjuje G+ servis, kao i metodi rada tog servisa, porazgovarali smo s IT stručnjakom Hrvojem Jurmanom.
'Kada je prije nekoliko godina u jednom intervjuu izvršni direktor Googlea Eric Schmidt govorio o budućnosti pretraživanja, rekao je da će napredna tehnologija s vremenom omogućiti precizno targetiranje i personalizaciju rezultata pretraživanja tako da će korisnici na internetu teško moći pronaći neki sadržaj koji nije povezan s njima i njihovim interesima. Opisujući ulogu Googela u životima milijuna korisnika rekao je i da Google otprilike zna tko su njegovi korisnici, što rade, koji su im hobiji i tko su im prijatelji te je dodao kako smatra da većina ljudi uopće ne želi da Google odgovara na njihova pitanja, već žele da im sam Google kaže što trebaju sljedeće raditi', ističe Jurman.
Kako bi Google bio 'pametniji' i bolje shvatio što korisnici zaista žele, ova kompanija mora prikupiti što više informacija o svojim korisnicima i te informacije iskoristiti kako bi im dala personalizirane rezultate pretraživanja. Mnogi stručnjaci smatraju da je upravo to uloga Googleove društvene mreže – skupljanje što veće količine podataka o korisnicima koju Google može analizirati i iskoristiti kako bi korisnicima prilagodio rezultate pretraživanja.
Aktivnost na G+? Nevažno
'Dok su društvene mreže poput Facebooka i Twittera orijentirane na dijeljenje sadržaja, 'lajkanje', praćenje i slično, čini se da su sve te stvari Googleu sporedne te je ovoj kompaniji jedino bitno da se korisnik registrira i prijavi na Google+ (što je sada obavezno ako želite koristiti gmail). Googleu nije važno niti da korisnik ikada išta objavi na ovoj mreži, dok god je na nju prijavljen prilikom surfanja internetom, jer na taj način ova kompanija prikuplja podatke o svojim korisnicima. Sa svojom društvenom mrežom Google je vezao sve svoje servise poput gmaila, tražilice, YouTubea, mapa i drugih s kojima se svaki dan služimo te je, putem Googlea+, sve korisničke aktivnosti povezao u zajedničku bazu podataka', naglašava naš stručnjak.
Zahvaljujući svim tim podacima, Google, kako je to rekao sam Schmidt, zna tko ste, što radite, koji su vam hobiji i slično te na temelju tih saznanja Google korisnicima daje personalizirane rezultate prilikom pretraživanja interneta, odnosno rezultate koje su Googleovi algoritmi 'skrojili' za svakog korisnika na temelju podataka koje su skupili o njima. Dok većina korisnika to naziva personaliziranim pretraživanjem, dio ljudi smatra da su takvi rezultati pretraživanja - Googleova verzija 'Matrixa'! U neku ruku, oni koji to tvrde imaju i pravo.
Algoritmi kao 'učitelji'
'Naime, zahvaljujući Googleovim algoritmima, prilikom pretraživanja interneta korisnicima se često više ne prikazuju najvažnije i najbitnije informacije, već im se prikazuju one informacije koje Google želi da im se prikažu te na ovaj način algoritmi postaju 'naši učitelji' koji nam propuštaju ili blokiraju informacije, odnosno prikazuju nam stvari za koje oni misle da bi ih mi trebali vidjeti. Naravno, takvo personalizirano pretraživanje ima velikih prednosti i zahvaljujući njemu korisnici će često brzo pronaći upravo ono što žele, ali problem se nalazi u tome što će im druge informacije koje nisu povezane s njihovom povijesti surfanja internetom biti ograničene i uskraćene', pojašnjava Jurman.
Poveznica Google-Matrix
'Zagovornici teorije Googlea kao 'matrixa' kažu da, kako je u filmu Matrix ljudima nametnuta stvarnost koje oni nisu svjesni, tako su u slučaju Googlea korisnicima nametnuti rezultati pretraživanja – ono što je Googleu bitno, jest da se korisnicima prikazuju rezultati pretraživanja koji su temeljeni na njihovim interesima i stvarima koje ih zanimaju, a razlog za to se nalazi u činjenici da će se pored takvih rezultata pretraživanja prikazivati i povezani precizni oglasi te je veća vjerojatnost da će korisnici klikati na takve oglase koji su povezani s njihovim interesima, što će donijeti dodatnu zaradu Googleu, koji najviše novca ionako zarađuje od online oglašavanja', kaže Jurman.
Google je često bio i na udaru raznih regulatornih tijela i konkurentskih kompanija, koje su ih optužile za namještanje rezultata pretraživanja, jer se često među tim rezultatima nalaze i linkovi na Googleove servise. 'Svakako treba napomenuti da pretraživanje na Googleu nije ograničeno samo na te personalizirane informacije te je na ovoj tražilici dostupno 'cjelokupno znanje svijeta' – potrebno je samo malo više truda i vremena kako bi se te informacije pronašle, no većina korisnika pri pretraživanju zaustavi se samo na prvoj stranici i pregledava rezultate pretraživanja koji se nalaze na njoj, a na toj se prvoj stranici nalazi sadržaj za koji Google želi da se prikazuje, a ne onaj koji bi nam mogao prikazati najrelevantnije informacije', upozorava Jurman.
Važnost vjeverice koja ugiba
Taj problem ipak nije vezan samo uz Google, već i uz druge tražilice i društvene mreže. O njemu je prije par godina na TED konferenciji govorio internetski aktivist, Eli Pariser, koji ga je nazvao 'filter bubbleom', kaže naš stručnjak. 'On je rekao da je to skup informacija koje su nam dostupne s interneta, a ono što se nalazi u tom 'mjehuriću' informacija ovisi o tome tko ste, čime se bavite, koji su vam hobiji i slično – sve su te informacije, naravno, dobivene na temelju korisničkih aktivnosti na internetu. Najveći je problem što internetski korisnici ne odlučuju sami o tome što ulazi u taj 'filter bubble', ali niti ne znamo što ostaje izvan tog mjehurića s informacijama jer nam algoritmi (poput Googleovog 'matrixa') određuju što će nam se prikazati, a što se neće prikazati u tražilicama i na društvenim mrežama. Pariser kaže da su nam na taj način uskraćene brojne nove stvari, nove ideje, novi ljudi i novi pogledi na svijet te smo zbog tog filtriranja sadržaja poprilično izolirani i često nam se serviraju brojne nevažne informacije', upozorava Jurman.
Pariser je naveo i jednu izjavu Marka Zuckerberga koji je, odgovarajući svojedobno na pitanje jednog novinara o 'news feedu', rekao da trenutačno za njega može biti važnija informacija o vjeverici koja ugiba ispred njegove kuće, nego vijest o ljudima koji umiru u Africi. 'Ono što je sigurno jest da većina internetskih korisnika ne želi da im njihov filter informacija, odnosno Googleov 'matrix', ne prikazuje takve vijesti o 'vjevericama koje ugibaju, već zaista bitne i relevantne informacije koje ponekad, a ne uvijek, mogu biti bazirane na personalizaciji njihovih internetskih aktivnosti', zaključuje Jurman.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
