Jedna od najvećih nepoznanica: Nekoliko je teorija o načinu na koji koronavirus bira žrtve

Najčešće od njegovih posljedica umiru starije osobe i one s kroničnim bolestima, no sve je više slučajeva smrtnog ishoda među mladim i zdravim ljudima te među medicinskim osobljem izloženim virusu koji nemaju simptoma.

Pročitajte i ovo Pažljivo se nadzire Varijanta virusa Frankenstein širi se Europom: Sve počinje specifičnom grloboljom... Struka upozorava Hara bolest koja može imati ozbiljne posljedice, neki su već završili u bolnici: Ovo su najčešći simptomi

tri vijesti o kojima se priča DRAMA U KUVAJTU VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom Rat na Bliskom istoku VIDEO Izraelci tvrde da su pogodili tajni nuklearni kompleks. Planuo američki konzulat u Dubaiju: Šire se snimke buktinje F-35I Ovaj borbeni zrakoplov ključ je izraelske zračne nadmoći nad Iranom i s razlogom nosi naziv - "Moćni"

U nekim se slučajevima naknadno ustanovi da je dio zaraženih bolovao od bolesti za koje nije znao, no i dalje je velik broj oboljelih od koronavirusa sa smrtnim ishodom, što pred znanstvenike postavlja nova pitanja i potiče ih da pronađu razloge za to, piše Guardian.

Više je znanstvenih pretpostavki. Neki stručnjaci smatraju da je od presudnog značaja količina virusa koja uspije ući u organizam. Što je ona veća, ishod je lošiji, smatraju neki.

Dio ih vjeruje da je presudna genetika, odnosno da su neki ljudi genetski podložniji zarazi virusima, zbog čega im se brže proširi organizmom.

Potonjoj je pretpostavci sklon virolog Michael Skinner s londonskoga Imperial Collegea.

Moguće je da neki među nama posjeduju specifičnu genetsku sliku zbog koje će njihov organizam na zarazu koronavirusom reagirati lošije, pojasnio je.

Kao primjer navodi slično ponašanje virusa herpesa simplexa, čija mutacija kod nekih ljudi utječe na stanične receptore poznate pod nazivom TLR3. Oni se nalaze u njihovu središnjem živčanom sustavu, zbog čega se ne uspijevaju nositi s najtežom posljedicom virusa - encefalitisom, koji kod djece može rezultirati napadajima i konvulzijama.

Pretpostavljamo da na sličan način reagira dio zaraženih Covidom-19, zbog čega upravo oni imaju teže nuspojave, smatra Skinner.

Dio znanstvenika presudnim faktorom za ishod bolesti smatra količinu virusa kojom se određena osoba zarazi.

Kod osobe zaražene većom količinom virusa brže se razvije više virusnih stanica nego kod onih koje su zaražene manjom količinom. Još nam je nepoznato na koji način to funkcionira u slučaju zaraze Covidom-19- Zbog toga je iznimno važno da što prije pronađemo poveznicu, smatra virologinja Alison Sinclair sa Sveučilišta Susssex

Njezino mišljenje dijeli i Edward Parker s londonskog fakulteta za higijenu i tropsku medicinu, koji podsjeća da su sličnu pretpostavku iznijeli i kineski znanstvenici koji su ustanovili da je kod teže oboljelih pacijenata pronađena veća količina virusa u organizmu, a slično se ponašaju virusi SARS-a i gripe.

I on ističe da je ključno ograničiti svako izlaganje Covidu-19, a ako se ne osjećamo dobro, moramo poštovati ​​stroge mjere samoizolacije da bismo ograničili mogućnost zaraze drugih. 

(HINA)