Znanstvenici pretpostavljaju da su fosili stari između 3,77 i 4,28 milijardi godina, a pronađeni su u stijenama u Kanadi. To bi značilo da su se ovi organizmi na Zemlji pojavili nedugo nakon njezina formiranja, tj. nekoliko stotina milijuna godina prije organizama koji su se do sada službeno smatrali najstarijim.
Pročitajte i ovo
Burni dani
Dva velika asteroida prolaze kraj Zemlje, očekuju se još tri: Veličine su putničkih zrakoplova
NE DIRAJTE MI RAVNICU
Seljaci gube zemlju, natječaji se ne raspisuju, a stižu im - kazne: "Situacija je alarmantna"
Znanstvenici su svoje otkriće objavili u časopisu Nature.
Kao i sve tvrdnje o drevnom životu, i ova studija sporna. Ipak, tim znanstvenika vjeruje kako može odgovoriti na bilo kakve nedoumice.
Veličina mikroorganizama iz Quebeca je jedna desetina širine ljudske kose i sadrži značajne količine hematita - željezova oksidnog minerala ili "hrđe", piše BBC.
Profesor Matthew Dodd, koji je analizirao pronađene fosile na University Collegeu u Londonu, tvrdi da bi ovo otkriće moglo pruži novi uvid u porijeklo života na Zemlji.
"Ovo otkriće daje odgovor na jedno od najvažnijih pitanja koje je čovječanstvo ikada sebi postavilo - odakle dolazimo i zašto smo ovdje?", rekao je profesor Dodd. "Osjećam se vrlo ushićeno. U rukama držim najstarije životne forme, promatram ih i proučavam".
Fosili su pronađeni u slojevima kvarca u tzv. nuvuagittuqalnom podkornom pojasu (NSB). Radi se o prastarom oceanskom dnu koje sadrži neke od najstarijih vulkanskih i sedimentnih stijena na svijetu koji su poznati znanstvenicima.
U tom pojasu se nalaze neke od najstarijih stijena na svijetu, a nekada su bile bogate podmorskim geotermalnim izvorima. Ti su izvori i danas važno stanište mikroorganizama i ekosustav potpuno neovisan od sunčeve svjetlosti. Zbog bogatstva mineralima znanstvenici su prilično sigurni kako je život na Zemlji počeo upravo na takvim mjestima.
Fosile je pronašao prof. dr. Dominic Papineau.