Vulkan Agung na Baliju (Foto: AFP)
Vulkan Agung na Baliju (Foto: AFP) Foto: Afp

Vulkanske supererupcije koje mogu prijetiti našoj civilizaciji izbacivanjem milijardi tona pepela u zrak događaju se češće nego se mislilo, otkriva istraživanje objavljeno u srijedu koje se temelji na statističkim podacima.


Ekipa sa sveučilišta Oxford izračunala je da interval između dvije supererupcije prosječno iznosi oko 17.000 godina.

Vezani članci Otok Sveti Vincent prekriven pepelom - 1 VIDEO Otok Sveti Vincent prekriven pepelom nakon erupcije vulkana Erupcija vulkana La Soufriere 04 Eruptirao vulkan na Karibima, premijer naredio evakuaciju stanovnika

"To je bitno kraće nego prema prethodnim procjenama", naglašava to istraživanje objavljeno u časopisu Earth and Planetary Science Letters. "To pokazuje da vulkani predstavljaju za ljudsku civilizaciju veću opasnost nego što se mislilo", dodaje se u tekstu.

Prethodne procjene učestalosti tih kataklizmi iz 2004. navodile su da se supererupcije događaju prosječno svakih 45.000 do 714.000 godina, podsjeća Jonathan Rougier, profesor statistike na Oxfordu i glavni autor tog istraživanja.

"Ponovno smo procijenili taj interval i sada ga smještamo između 5.000 i 48.000 godina, a najvjerojatnija učestalost bila bi 17.000 godina", dodao je.

Vulkanolozi supererupcijama nazivaju divovske eksplozivne erupcije, koje mogu izbaciti najmanje 1000 gigatona (milijarda tona) vulkanske građe u atmosferu, što je dovoljno da se pepelom prekrije jedan kontinent, trajno zamrači nebo i rashladi klima planeta tijekom više desetljeća.

Posljednja supererupcija dogodila se prije oko 25.000 godina na Novom Zelandu u vulkanskoj zoni Taupo i ranije prije 27.000 godina u području Aira u Japanu. Pri svakoj je izbačeno oko 1000 gigatona pepela u zrak.

Vulkan Mount Agung na Baliju vulkan je eksplozivnog tipa, ali ga ne smatraju supervulkanom. Poznat je po dvije velike eksplozije 1843. i 1963. kada je izbacio oko jednu gigatonu pepela. U njegovoj erupciji prije 54 godine poginulo je 1600 ljudi. (Hina)