Ekipa sa sveučilišta Oxford izračunala je da interval između dvije supererupcije prosječno iznosi oko 17.000 godina.
"To je bitno kraće nego prema prethodnim procjenama", naglašava to istraživanje objavljeno u časopisu Earth and Planetary Science Letters. "To pokazuje da vulkani predstavljaju za ljudsku civilizaciju veću opasnost nego što se mislilo", dodaje se u tekstu.
Prethodne procjene učestalosti tih kataklizmi iz 2004. navodile su da se supererupcije događaju prosječno svakih 45.000 do 714.000 godina, podsjeća Jonathan Rougier, profesor statistike na Oxfordu i glavni autor tog istraživanja.
"Ponovno smo procijenili taj interval i sada ga smještamo između 5.000 i 48.000 godina, a najvjerojatnija učestalost bila bi 17.000 godina", dodao je.
Vulkanolozi supererupcijama nazivaju divovske eksplozivne erupcije, koje mogu izbaciti najmanje 1000 gigatona (milijarda tona) vulkanske građe u atmosferu, što je dovoljno da se pepelom prekrije jedan kontinent, trajno zamrači nebo i rashladi klima planeta tijekom više desetljeća.
Posljednja supererupcija dogodila se prije oko 25.000 godina na Novom Zelandu u vulkanskoj zoni Taupo i ranije prije 27.000 godina u području Aira u Japanu. Pri svakoj je izbačeno oko 1000 gigatona pepela u zrak.
Vulkan Mount Agung na Baliju vulkan je eksplozivnog tipa, ali ga ne smatraju supervulkanom. Poznat je po dvije velike eksplozije 1843. i 1963. kada je izbacio oko jednu gigatonu pepela. U njegovoj erupciji prije 54 godine poginulo je 1600 ljudi. (Hina)
