U promet je pušten najdublji tunel na svijetu. Zagovornici izgradnje proglasili su ga projektom stoljeća. Cijev je postavljena 60 metara ispod morske površine.


Turski premijer Recep Tayyip Erdogan u utorak je otvorio prvi svjetski podmorski željeznički tunel između dvaju kontinenata, povezavši Europu i Aziju ispod Bospora, čime je realiziran projekt o kojem su sanjali osmanski sultani.

Vezani članci Slika nije dostupna Nakon 13 godina težak poraz - Propali su mu svi planovi Slika nije dostupna Očevici strašne nesreće - 'Mrtva tijela su bila posvuda. Bebe, djeca...'

Erdogan je godinama bio zagovornik toga projekta koji je zamislio još turski sultan Abdulmecit 1860. godine. Radovi na tom megaprojektu počeli su 2004. godine, a ukupna cijena gradnje iznosi četiri milijarde dolara.

>> Ovo su najskuplje nekretnine na svijetu

Tunel je dug 13,6 kilometara, a cijev tunela nalazi se 60 metara ispod morske površine i turska vlada tvrdi da se radi o najdubljem tunelu na svijetu.

Otvaranje ovog ambicioznog projekta poklapa se s 90. godišnjicom osnivanja moderne Turske. 'Turska će dva praznika slaviti zajedno', kazao je nedavno ministar prometa Binali Yildirim. 'Slavimo 90 godina republike i realizaciju 150 godina starog sna o tunelu ispod Bospora', rekao je.

Tunel se službeno zove Marmaray, kombinacija naziva Mramornog mora i turske riječi 'ray' što znači željeznica.

'Marmaray spaja kontinente povijesnog puta svile', kazao je Yildrim uoči puštanja u promet. Tunel je gradila japanska tvrtka Taisei u suradnji s turskim partnerima.

Erdogan, bivši istanbulski gradonačelnik, oživio je plan o gradnji tunela zajedno s drugim građevinskim megaprojektima u Istanbulu, gradu sa 16 milijuna stanovnika, uključujući i gradnju treće zračne luke i trećeg mosta preko Bospora.

Njegove ambicije i potrošnja bili su jedan od uzroka masovnih antivladinih prosvjeda prošle godine jer su se stanovnici, između ostaloga, bunili da njegovi građevinski planovi rezultiraju uništavanjem zelenih površina i iseljavanjem ljudi iz njihovih kuća.

Gradnja tunela, kojeg je Erdoganova vlada nazvala 'projektom stoljeća', počela je 2004. i trebala je trajati četiri godine, ali se konstrukcija razvukla zbog brojnih arheoloških otkrića.

Iskapanjima za tunel usput je otkriveno oko 40 tisuća važnih arheoloških predmeta, a posebice je impresivno bilo otkriće 'groblja' 30 potonulih bizantskih brodova, nekoć najveće srednjovjekovne flote.

Ta neočekivana otkrića, međutim, živcirala su Erdogana. 'Prvo su rekli da je nešto arheološko, pa su pronašli važne lončarske radove, pa ovo, pa ono. Je li bilo što od toga važnije od ljudi?', prigovarao je.

Promet je jedan od najvećih problema u Istanbulu, u kojem svaki dan dva milijuna ljudi prelazi Bospor dvama obično prometno zakrčenim mostovima.

Na svečanom je otvaranju mosta, uz Erdogana i njegovu svitu, bio i japanski premijer Shinzo Abe. Japanska banka za međunarodni razvoj stala je iza projekta tunela s milijardom dolara. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook