Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Gljivične upale i zakazali imunološki sustav mogli bi poremetiti procese u ljudskom mozgu koji su važni za pamćenje, upozoravaju znanstvenici.


Uznemirujući podaci novog znanstvenog istraživanja ukazuju na to da je seksualno prenosiva gljivična zaraza povezana sa šizofrenijom kod muškaraca te da se čini i kako oštećuje memoriju kod mentalno bolesnih žena.

Vezani članci Slika nije dostupna Zašto dečki ne žele koristiti kondome? Slika nije dostupna FOTO Satima je OVAKO mučio više od 100 spasitelja

Gljivica Candida albicansobično se nalazi u ljudskom probavnom traktu, no ako previše raste, može izazvati svrbež, upalu, drozd kod beba i genitalnu infekciju kod odraslih.

Nova studija pokazala je da imunološki sustav 26 posto od 261 muškarca s dijagnozom šizofrenije, proizvodi antitijela dizajnirana za borbu protiv infekcije navedenom gljivicom, dok kod 14 posto istih muškaraca ta antitijela nisu pronađena.

Dok se kod žena nije pojavio isti uzorak, kod muškaraca s najvišom razinom gljivičnih antitijela i šizofrenijom, testovi memorije su pokazali su vrlo loše rezultate, prenosi Independent.

"Ipak je prerano za izdvajanje gljivične zaraze kao izroka mentalne bolesti ili obratno", rekla je profesorica Emily Severance iz Škole za medicinu, Sveučilišta Johns Hopkins.

"S druge strane, gljivične se infekcije mogu liječiti u njihovoj ranoj fazi, a liječnici bi trebali aktivno paziti na pojavu tih infekcija kod pacijenata s mentalnim bolestima", dodaja je Severance.

Iako znanstvenici još uvijek ne mogu napraviti direktnu poveznicu između gljivične upale i fizioloških procesa u mozgu, istraživanje je pokazalo da ta infekcija u određenoj mjeri igra ulogu utjecaju na pamćenje kod žena sa šizofrenijomi bipolarnim poremećajem.

Obzirom da je riječ u prirodnoj komponenti ljudskog mikrobioma, prekomjeran rast gljivica u ljudskom organizmu mogao bi, primjerice, narušiti komunikacijsku osovinu između utrobe i mozga.

Znanstvenici savjetuju kako izbjeći takve infekcije, a koraci koji se mogu poduzeti nisu teški. Treba izbjegavati unos šećera u tijelo, izbjegavati uporabu nepotrebnih antibiotika te održavati adekvatnu higijenu. Ako čovjek pazi na gore navedeno, za ostalo će se pobrinuti benigne bakterije u nama i naš imunološki sustav.

Godine 2015. u jednoj odvojenooj studiji objavljenoj u znanstvenom časopisu Nature Communications, sugerirano je da se tjeskoba i depresija povezuju s prisutnosti bakterija u našim crijevima.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju