Namirnice, Ilustracija
Namirnice, Ilustracija Foto: Emica Elvedji/Pixsell

Nastavi li se poskupljenje hrane i energenata, mogli bi izbiti nemiri na jugu i istoku Mediterana, na kojima je prije deset godina erumpirala serija političkih ustanaka poznatih kao "Arapsko proljeće", upozorio je čelnik Unije za Mediteran.


"Problem je vrlo ozbiljan. Zemlje južnog i istočnog Mediterana uvoznici su osnovnih prehrambenih namirnica, posebno žitarica. Neke su 90-postotno ovisne o njihovu uvozu", rekao je Nasser Kamel, glavni tajnik Unije za Mediteran, u razgovoru za Hinu.

Pad isporuka žitarica iz sukobljenih Ukrajine i Rusije, vodećih svjetskih izvoznika, lansirao je cijene hrane u zemljama poput Maroka, Alžira, Tunisa, Libije, Egipta i Libanona.

"Porast cijena bio je ogroman. No nakon dogovora o slobodnom prolazu brodova s ukrajinskim žitom kroz Crno more, cijena se vratila na prihvatljivu razinu", kaže Kamel u sjedištu Unije za Mediteran u Barceloni.

Ta organizacija s 43 zemlje u četvrtak je održala forum, u čijem je zaključku navela da je prekid isporuka hrane pogoršao već tešku socijalno-gospodarsku situaciju uzrokovanu pandemijom koronavirusa.

"Da, postoji rizik od političkih nemira. Vidimo, uostalom, i u zapadnoj Europi, doduše bez nasilja, ogorčenje građana, što utječe i na rezultate izbora", napominje Kamel.

Egipat uvozi 50 posto hrane, a s obzirom na 107 milijuna stanovnika, najveći je svjetski uvoznik žitarica, kaže diplomat Kamel, rođen u toj zemlji na sjeveru Afrike.

U Tunisu, zemlji iz koje je 2011. krenulo "Arapsko proljeće", građani se suočavaju s nestašicama mlijeka, šećera, maslaca i brašna. Posebno je teško naći mlijeko za bebe.

"Svaki mjesec nešto novo nedostaje, pa su ljudi nezadovoljni", kaže Raouia Kheder, novinarka tuniskog radija RTCI.

"Cijene i nezaposlenost rastu, a predsjednik, koji još uživa veliku potporu, nije objasnio kako riješiti situaciju, pa se ljudi osjećaju nesigurno", dodaje. U Tunisu se 17. prosinca održavaju parlamentarni izbori, a opozicija organizira manje prosvjede nastojeći izvući ljude na ulicu. "Moglo bi se dogoditi nešto veliko prije izbora", kaže Kheder.

Hrana kao oružje

EU posebnu pažnju pridaje svojem južnom susjedstvu, pa je paralelno sa 7. ministarskim sastankom Unije za Mediteran u Barceloni održan 3. sastanak ministara vanjskih poslova u formatu EU - Južno susjedstvo.

"Raspravu su obilježile teme prevladavanja prehrambene i energetske nesigurnosti", kaže Nives Malenica, hrvatska veleposlanica u Madridu, koja je sudjelovala na sastanku.

Ukazala je na moguće korištenje hrvatskih luka i brodova u opskrbi žitom i umjetnim gnojivom država s najvećom oskudicom, osobito u Africi. U Barceloni je istaknula i važnost jačanja strateške autonomije u energetskom i prehrambenom sektoru.

Politolog Anđelko Milardović, voditelj Instituta za europske i globalizacijske studije (IEGS), kaže da se hrana i energenti koriste kao oružje u trenutačnom geopolitičkom ratu.

"Bude li trgovina hranom blokirana, to će potaknuti migracije prema Europi. Istovremeno bi uništenje energetskih postrojenja u Ukrajini moglo potaknuti tamošnje ljude da odu ove zime na toplije mjesto, u EU", objašnjava Milardović.

Premijeri devet europskih mediteranskih zemalja okupljenih u klub MED 9 sastat će se 9. prosinca u španjolskom gradu Alicanteu, u kojem će razgovarati o poskupljenju hrane i migraciji morem prema EU-u. Ondje bi trebao biti i hrvatski premijer Andrej Plenković.

"Hrvatska bi trebala prihvatiti ovaj tip iskustva te smanjiti ovisnost o uvozu hrane. Vlada treba napraviti preokret u svojoj poljoprivrednoj politici", kaže Milardović, koji će u svibnju u Šibeniku organizirati 3. Mediteranski poljoprivredni forum (AGROMED).

Klimatske promjene prijetnja Mediteranu

"To bi bila politika nacionalne sigurnosti. Ovo sada je politika nacionalne nesigurnosti. Imaš potencijale za proizvodnju, a ne stavljaš ih u funkciju", dodaje.

Smatra da je u Hrvatskoj uvoznički poljoprivredni lobi jači od ministarstva poljoprivrede, no da se dio stanovnika suočen s poskupljenjima okrenuo vlastitim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

U Uniji za Mediteran kažu da bi klimatske promjene mogle podići razinu mora, a ono nanijeti sol na dosad plodna kopnena zemljišta, čime bi se i europske zemlje mogle suočiti s prehrambenim poteškoćama.

"Zemlje sjevernog Mediterana trebale bi više i ravnomjernije proizvoditi hranu kako na tržištu ne bi dolazilo do kriza, a koje posljedično ugrožavaju sigurnost opskrbe hranom na jugu Mediterana", kaže Kamel.

Božićna kupovina: Ilustracija - 3 Inflacija nam krade Božić i Novu godinu: "Ove ću godine potrošiti barem 1000 kuna više nego inače"

U ponedjeljak, 28. studenog, obilježava se Dan Mediterana. Na taj je datum 1995. godine u Barceloni dogovorena suradnja sjevera i juga Mediterana. "Kada je riječ o energiji, jug je ekstremno bogat suncem i vjetrom, pa bi mogao opskrbljivati energijom čitavu Europu bude li se ulagalo u tehnologiju. No kada je riječ o poljoprivredi, situacija je kompliciranija", dodaje čelnik Unije za Mediteran.

Kako bi jug Mediterana prestao biti ovisan o uvozu hrane, mora riješiti problem nedostatka vode i inovacija. Mora pronaći usjeve koji mogu opstati s manje vode i oduprijeti se ekstremnim uvjetima zbog klimatskih promjena.

Štednja energije: Ilustracija - 1 Stigla je hladna fronta i teško je ne pojačati grijanje: Tko se više pridržava mjera štednje, Europa i svijet ili mi?

"To je moguće. Neke studije ukazuju na optimistične rezultate, ali potrebna su veća ulaganja", zaključuje Kamel.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI
Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju