Američka pionirka borbe za građanska prava Claudette Colvin, koja je uhićena sa samo 15 godina jer je odbila ustupiti svoje mjesto u autobusu bjelkinji u Montgomeryju u Alabami, devet mjeseci prije sličnog, ali poznatijeg čina Rose Parks, umrla je u utorak u dobi od 86 godina.
Iako je desetljećima ostala gotovo nepoznata široj javnosti, Colvinin čin prkosa iz 1955. nadahnuo je Rosu Parks i druge te pomogao u stvaranju temelja za saveznu tužbu kojom je zabranjena rasna segregacija u javnom prijevozu u SAD-u.
Njezinu smrt, pod hospicijskom skrbi u Teksasu, potvrdila je Ashley Roseboro, glasnogovornica obitelji i Zaklade Claudette Colvin.
U jednom od prvih javno zabilježenih činova građanskog neposluha protiv segregacijskih pravila sjedenja u gradskim autobusima u Montgomeryju Colvin je odbila ustupiti svoje mjesto bijeloj ženi, kako joj je vozač naredio, te je ostala sjediti sve dok je policija nije izvukla iz autobusa.
Prema njezinim iskazima na sudu, Colvin je rekla kako je tog dana u školi učila o junakinjama koje su se borile protiv ropstva i osjećala kao da na jednom ramenu ima Harriet Tubman, a na drugom Sojourner Truth, te da ju je "povijest prikovala za sjedalo".
No Parks, starija krojačica i tajnica lokalnog ogranka NAACP‐a, smatrana je prikladnijom osobom oko koje se pokret mogao okupiti dok su vođe borbe za građanska prava organizirali jednogodišnji bojkot autobusa koji je Martina Luthera Kinga Jr. izveo na nacionalnu scenu.
U razdoblju prije bojkota, koji je počeo u prosincu 1955., pitanja društvene klase, pa čak i "kolorizma", s obzirom na to da je Colvin dolazila iz siromašnije obitelji i bila je svjetlije puti od Parks, navela su vođe pokreta da se ne oslone na tinejdžericu kao simbol borbe, navela je Roseboro.
Oko godinu dana nakon uhićenja Colvin je ostala trudna s oženjenim muškarcem, što je kasnije opisala kao kazneno djelo spolnog odnosa s maloljetnikom.
Unatoč tomu, Colvin je postala jedna od nekoliko tužiteljica i glavna svjedokinja u slučaju "Browder protiv Gaylea", koji je doveo do povijesne odluke Vrhovnog suda SAD‐a iz 1956. kojom je segregacija u javnom prijevozu proglašena neustavnom.
Colvin je desetljećima nakon toga živjela u anonimnosti radeći kao njegovateljica i pomoćnica medicinske sestre, boreći se kao samohrana majka, iako su povjesničari i drugi od tada rasvijetlili koliko je važnu ulogu odigrala u počecima pokreta za građanska prava.
Fred Gray, odvjetnik u slučaju "Browder protiv Gaylea", pripisao joj je zasluge za pokretanje borbe protiv segregacije na jugu SAD-a.
"Ne želim umanjiti zasluge gospođe Parks, ali Claudette nam je svima dala moralnu hrabrost da učinimo ono što smo učinili", citira ga Washington Post, prenosi Reuters.
Posljednjih godina Colvin je uspjela izbrisati svoj dosje o maloljetničkom uhićenju, rekla je Roseboro.
