Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Premijer Xanana Gusmao proglasio je 48-satno izvanredno stanje i policijski sat u istočnom Timoru nakon atentata na predsjednika države Josea Ramosa-Horte, koji je u teškom stanju, te na samoga premijera koji je ostao neozlijeđen.


"Doživjeli smo subverzivni pokušaj rušenja pravne države i demokracije", kazao je Gusmao.

Vezani članci Slika nije dostupna Pakistanski predsjednik ukinuo izvanredno stanje Slika nije dostupna U Gruziji uvedeno izvanredno stanje

Predsjednik Ramos Horta, dobitnik Nobelove nagrade za mir, ranjen je jutros pred svojim domom u Diliju, a Gusmao je izbjegao napad nešto poslije.

Liječnici su izrazili nade u oporavak predsjednika Ramosa-Horte (58), koji je prebačen u bolnicu u australskom gradu Darwin i operiran.

"Stanje mu je vrlo teško, ali stabilno", citira agencija AFP
australskog premijera Kevina Rudda.

Iz svijeta stižu reakcije na napade koji je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso osudio "najoštrijim riječima", a narodu Istočnog Timora prenio izraze "europske solidarnosti".

Osudu je izrazila i vlada Portugala, bivša kolonijalna sila koja je vladala Timorom do 1974., kada je "Revolucija karanfila" u Portugalu otvorila put dekolonizaciji.

Niti deset dana nakon proglašenja neovisnosti Istočnog Timora Indonezija ga je pripojila i proglasila svojom pokrajinom, a u pola stoljeća trećina stanovništva bila je ubijena.

Ranjeni predsjednik Ramos-Horta i njegov sunarodnjak biskup Carlos Belo dobili su 1996. godine Nobelovu nagradu za mir zbog njihove nenasilne borbe za neovisnost Istočnog Timora, koja je konačno i ostvarena uz pomoć UN-a i proglašena 2002.

Istočni Timor s milijun stanovnika (Malajci i Merlanezi), od kojih je polovica nepismena, jedna je od najsiromašnijih zemalja Azije, unatoč velikim ležištima nafte i plina.

U zemlji je raspoređen misija UN-a s najvećim kontingentom australskih i novozelandskih vojnika i policajaca te su obje zemlje najavile pojačanja.

Istočni Timor razdiran je nezaposlenošću i nasiljem oružanih skupina i smatra se da su današnji atentati djelo pobunjeničkih vojnika koji bi mogli zemlju ponovo gurnuti i politički kaos i sveopće nasilje.

Na čelu pobunjenika je Alfredo Reinado, koji je pokrenuo pobunu protiv vlade i 2006., kada je izazvao sektaško nasilje. Prema nekim nepotvrđenim izvješćima Reinado je danas i poginuo.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju