Bivši predsjednik američkih Saveznih rezervi Alan Greenspan preminuo je u 100. godini života, potvrdila je njegova supruga i dopisnica NBC Newsa Andrea Mitchell.
U priopćenju se navodi da je Greenspan preminuo od komplikacija uzrokovanih Parkinsonovom bolešću.
"Bio je to div od čovjeka koji je desetljećima pomagao oblikovati američko gospodarstvo pod predsjednicima iz obiju stranaka, ali je uvijek bio iskren u priznavanju svojih pogrešaka", poručila je Mitchell.
Greenspan je proveo gotovo 20 godina na čelu Feda (od 1987. do 2006. godine), na poziciji koja se u Washingtonu tradicionalno smatra drugom najmoćnijom u državi, odmah nakon predsjedničke. Tijekom tog razdoblja upravljao je najduljim neprekinutim razdobljem gospodarskog rasta u modernoj povijesti SAD-a. Na glasu kao "deus ex machina" američkih financija, Greenspan je tijekom mandata odbijao sve zahtjeve za intervjuima, dok su mediji i burze hvatali svaku njegovu javnu riječ. U uredu mu je stajao jednostavan natpis: "Ovdje počinje odgovornost".
Od džeza i klarineta do radikalnog slobodnog tržišta
Rođen u New Yorku 6. ožujka 1926. godine, Greenspan je odrastao uz samohranu majku koja je radila u trgovini namještaja. Zanimljivo je da u mladosti uopće nije planirao postati ekonomist - bio je iznimno talentirani glazbenik koji je studirao klarinet na prestižnom Juilliardu. Svirao je u bendu s legendarnim džez-saksofonistom Stanom Getzom te putovao s Henry Jerome Bandom. Dok su njegovi kolege glazbenici večeri provodili pušeći marihuanu, Greenspan je vodio bendovske račune i bjesomučno proučavao ekonomsku literaturu, piše BBC.
S 19 godina upisao je ekonomiju na Sveučilištu u New Yorku. Ključni trenutak u njegovu životu bio je susret s kontroverznom desničarskom spisateljicom i filozofkinjom Ayn Rand 1952. godine. Ona ga je zbog sklonosti tamnim odijelima prozvala "grobarom", no Greenspan je u potpunosti prihvatio njezinu teoriju radikalnog kapitalizma prema kojoj društvo najbolje funkcionira kada pojedinci gledaju isključivo vlastiti interes. U jednom tekstu iz 1966. državu blagostanja čak je nazvao "mehanizmom kojim vlade konfisciraju bogatstvo produktivnih članova društva".
Zlatna era i "kvantitativno popuštanje"
Nakon što je uspješno predvidio recesiju u vrijeme predsjednika Eisenhowera, postao je ekonomski savjetnik Richarda Nixona, a potom i Geralda Forda. Ronald Reagan odabrao ga je u prvoj polovici 1980-ih da vodi reformu mirovinskog sustava, a u kolovozu 1987. promaknuo ga je u šefa Feda.
Odmah na početku mandata bačen je u vatru - slom burze u listopadu 1987. izbrisao je 30 posto vrijednosti dionica. Greenspan je reagirao brzo, ubrizgao je jeftini kredit i spasio banke od propasti, što je bio začetak strategije koja će se kasnije nazvati "kvantitativno popuštanje". Isti je recept primjenjivao u svim kasnijim krizama. Iako je bio tvrdokorni monetarist, demokratski predsjednik Bill Clinton ostavio ga je na poziciji, što je rezultiralo zlatnom erom gospodarskog rasta potkraj 1990-ih.
Tamna strana ostavštine: Mjehurići i slom 2008.
Ipak, kritičari ističu da je Greenspanova politika pretjeranog oslanjanja na jeftine kredite stvorila "dot-com" mjehur devedesetih, a potom i stambeni mjehur koji je doveo do velike globalne krize 2008. godine. Nobelovac Paul Krugman oštro ga je kritizirao da je namjerno čekao da mjehuri puknu umjesto da ih na vrijeme obuzda dizanjem kamatnih stopa.
Nakon terorističkih napada 11. rujna, Greenspan je drastično srezao kamatne stope kako bi podupro gospodarstvo, što je, prema kritičarima, natjeralo banke na nekontrolirano i agresivno plasiranje toksičnih stambenih kredita. Njegovo protivljenje regulaciji banaka samo je pogoršalo stvar. U listopadu 2008., tijekom svjedočenja pred Kongresom, Greenspan je šokirao javnost priznavši veliku pogrešku:
"Pronašao sam pukotinu u svojoj ideologiji. Vrlo sam uznemiren tom činjenicom. Vjerovao sam da se financijski sektor može sam regulirati jer je to u njegovu najboljem interesu, ali pokazalo se da sam bio u krivu".
Utjecajan glas i u stotoj godini
Unatoč kritikama zbog dvaju velikih tržišnih slomova, Greenspan je u SAD-u ostao cijenjen kao financijski guru. Tijekom karijere odlikovan je Predsjedničkom medaljom slobode, a britanska kraljica Elizabeta II. dodijelila mu je počasni naslov viteza.
U privatnom životu, nakon kratkog ranog braka i dugogodišnje veze s TV zvijezdom Barbarom Walters, skrasio se s Andreom Mitchell s kojom se vjenčao 1997. godine.
Ostao je aktivan komentator i u dubokoj starosti. Bio je žestoki kritičar populizma Donalda Trumpa, Brexit je proglasio "najgorim mogućim ishodom", a 2023. godine je preko televizije upozoravao Bidenovu administraciju da prebrzo podiže kamatne stope. Svoj stoti rođendan proslavio je u ožujku 2026. godine.
