Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Španjolski odvjetnik specijaliziran za ljudska prava ovih je dana podnio tužbu protiv 38 španjolskih gradonačelnika, uključivši i gradonačelnicu Madrida, optuživši ih da nisu uklonili simbole nedemokratskog režima generala Francisca Franca, koji je zemljom vladao 39 godina.


"Ovo sam poduzeo kako se žrtve diktature više ne bi osjećale ponižene kada prolaze tim gradovima", izjavio je odvjetnik Eduardo Ranz. "Gradonačelnici moraju poštivati žrtve i zakon", istaknuo je.

Vezani članci Italija u karanteni, ilustracija - 6 Hrvati iz Španjolske i Italije svima nam poručuju: "Ovo što se kod nas događa, kod vas je za nekoliko dana ako se ne budete držali uputa" Supruga španjolskog premijera zaražena koronavirusom Španjolska uvodi izolaciju za cijelu zemlju, zaražena i supruga premijera Sancheza

Prema Zakonu o povijesnom sjećanju iz 2007. godine, s javnih mjesta i ustanova moraju biti uklonjeni simboli vojnog ustanka, građanskog rata i diktature.

Ranz je tužbu podnio na dan osnivanja španjolske republike, koja je prestala postojati Francovom pobjedom u građanskom ratu.

General Francisco Franco uveo je vojnu diktaturu i vladao Španjolskom od 1939. do svoje smrti 1975. godine.

Zakon o povijesnom sjećanju

Simbole Francova režima odvjetnik među ostalim vidi u Madridu, Barceloni, Sevilli, Zaragozi, Bilbau i Córdobi.

U španjolskome glavnom gradu je kao na sporne simbole toga vremena ukazao na slavoluk pobjede na sjevernom ulazu u grad, dva kamena grba na baroknoj Palači Sv. križa u središtu Madrida, u kojoj se nalazi ministarstvo vanjskih poslova, a na popisu spornih spomenika koji se, po odvjetnikovu mišljenju, kose s navedenim zakonom, su i jedna freska te dvije ploče koje se također nalaze na javnim ustanovama.

Gradonačelnica Madrida Ana Botella, iz vladajuće konzervativne Narodne stranke, nije komentirala optužbu do koje dolazi samo nekoliko mjeseci prije lokalnih izbora u Španjolskoj, koji se održavaju u svibnju.

Ispovijest vojnika koji je strijeljao bivšeg rumunjskog diktatora

Godine 2007., kada su na vlasti u zemlji bili socijalisti iz PSOE-a, koji su potaknuli donošenje Zakona o povijesnom sjećanju, Botella je izjavila da je ta debata "sterilna, destruktivna i nekorisna".

"U svim strankama, u PSOE-u kao i Narodnoj stranci, sigurno ima osoba koje su u određenom trenutku bili frankisti. Ja, naravno, to nisam bila", rekla je tada.

Za nepoštivanje zakona državni službenici u Španjolskoj mogu biti osuđeni na plaćanje kazne i dobrovoljni rad u trajanju između šest mjeseci i dvije godine. Za isticanje zabranjenih simbola na javnim mjestima ne mogu završiti u zatvoru.

Odvjetnik Ranz smatra da gradonačelnici mogu biti kažnjeni i plaćanjem kazne zbog kršenja javnog reda. Prstom upire i na jug zemlje, u Sevillu, gdje sporne simbole vidi na zgradi ministarstva financija, carinske uprave i ministarstva obrane.

Gradonačelnik Seville Juan Ignacio Zoido, također iz Narodne stranke, odgovara da je ondje sve u skladu sa zakonom.

"Recite mi gdje je u gradu makar jedan simbol frankizma i odmah ćemo ga ukloniti", poručio je.

U Melilli, španjolskom gradu na sjeveru Afrike, uklonjen je pak orao, simbol režima, s kipa "Heroji Španjolske", ali spomenik je ostao.

Iz kolektivne svijesti začas izbiju duhovi prošlosti

Čim se otvore pitanja spomenika ožive duhovi građanskog rata od 1936. do 1939., a vihor najveće tragedije u povijesti Španjolske zahvati zemlju.

Za jedne to je bila borba protiv ateističke revolucije koja je uništavala tradicionalne vrijednosti. Za druge to je bio revolucionarni otpor protiv represije i fašizma u Španjolskoj. Za razliku od nacionalsocijalizma u Njemačkoj i fašizma u Italiji, Francov režim nije imao jasnu ideologiju, no Španjolska je u ožujku 1039. pristupila osovinskomu paktu protiv Kominterne, a u svibnju iste godine napustila je Ligu naroda. Unatoč savezništvu s Njemačkom i Italijom, Francov režim proglasio je Španjolsku "nezaraćenom stranom", no premda Španjolska nije izravno sudjelovala u II. svjetskom ratu, pružala je određenu pomoć silama Osovine.

Građanski rat između nacionalista i republikanaca - komunista, anarhista, liberala, baskijskih i katalonskih separatista - izbio je uslijed velike gospodarske krize koja je radikalizirala radničku klasu u trenucima nestabilne republike uzdrmane društvenim i političkim previranjima. Pokušaj republikanske vlade da nezadovoljstvo suzbije reformama doveo je do štrajkova, demonstracija, političkog nasilja i atentata.

General Franco poveo je vojsku te izvršio državni udar, a nakon pobjede u građanskom ratu uspostavio je konzervativnu diktaturu, koja je trajala do njegove smrti 1975.godine, nakon koje je uspostavljena demokracija. (Hina) 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook