"Nema tog zida da je ne znam kako širok i visok koji ne bi mogao biti probijen", rekla je njemačka kancelarka govoreći u tzv. Kapelici pomirenja koja stoji na mjestu nekadašnjeg brisanog prostora uz Berlinski zid.
Pročitajte i ovo
Pogled iz zraka
Berlin obilježava 25. obljetnicu pada Zida
Njegova odlučnost promijenila je svijet
Harald Jaeger, slučajni junak koji je 'otvorio' Berlinski zid i zaplakao
Ona je podsjetila na to da je na ovom mjestu do 1985. stajala Crkva pomirenja koju su vlasti srušile jer je ometala kontrolu granice prema zapadnom Berlinu. "To nije bilo ništa drugo nego čin omalovažavanja ljudskog dostojanstva", rekla je Angela Merkel, do 1990. i sama građanka istočne Njemačke.
Njemačka kancelarka je obraćajući se gostima u memorijalnom centru Bernauer Strasse, među kojima su i predsjednici država i vlada istočnih članica Europske unije, Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske, podsjetila i na one koji su ubijeni u pokušaju prelaska Berlinskog zida.
"Podsjećam na one koji su ubijeni na Zidu samo zato što su htjeli slobodu", rekla je Merkel i pritom ukazala na 75.000 onih koji su u DDR-u bili zatočeni zbog pokušaja bijega na Zapad.
Njemačka kancelarka je podsjetila i na ostale povijesne događaje koji su se dogodili 9. studenog poput tzv. Kristalne noći kada je 1938. paljenjem sinagoga počeo organizirani progon Židova.
"Za postignuća ujedinjene Europe poput demokracije, pravne države, i očuvanje ljudskih prava se uvijek iznova trebamo boriti", rekla je Merkel koja je zaključila da je ta borba u vrijeme globalni promjena "aktualnija nego ikad".
Komemoracija na Bernauer Strasse jedna je od manifestacija obilježavanja 30. godina pada Berlinskog zida. U subotu navečer pred Brandenburškim vratima se održava središnja svečanost na kojoj će govoriti i njemački predsjednik Frank-Walter Steinemeiar.
Umjetnost nad Berlinom
Komadić neba iznad Berlina danas je prekrila umjetnička instalacija. Povodom 30. obljetnice pada Berlinskog zida, na vrpcama je ispisano 30.000 poruka i sve su povećene miru.
Najdulji ostaci zida sada se nalaze u East side galleryju, najvećoj umjetničkoj galeriji na otvorenom. Iscrtali su je umjetnici cijelog svijeta još početkom 90-ih godina.
Među svim muralima svakako je najpoznatiji onaj koji prikazuje strastveni poljubac tadašnjih čelnika istočne njemačke i SSSR-a. ''Impresioniran sam zidom. Šetali smo uz zid i kad ovo vidim, nemam riječi'', kaže Ivan iz Španjolske.
Najpoznatiji prijelaz između zapadnog i istočnog Berlina je Checkpoint Charlie – mjesto koje je s godinama postalo omiljena turistička atrakcija u Berlinu. Sve do nedavno turisti su se ovdje mogli fotografirati za naknadu čuvarima glumcima. No nedavno su berlinske vlasti tome odlučile stati na kraj, pa se sada fotografije moraju napraviti i bez glumaca odjevenih u vojnike.
''Emotivno je ovo danas jer sam bio u gradu kad je srušen zid. Imao sam 15 godina i bio sam nedaleko od ovog mjesta. Možda više nemamo zidove u Njemačkoj, ali imamo granice po svijetu'', kazao je Njemac Maurice.
Bijele ruže danas su postavili predsjednici europskih zemalja na čelu s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel mjestu na kojem je najviše ljudi poginulo prilikom pokušaja preskakanja Berlinskog zida.
Iz Hrvatske je na obilježavanje godišnjice pada Zida doputovao ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. (M.B./Hina)