Kurdi su se posljednjih mjeseci pokazali kao jedina sila koja vraća udarac džihadistima Islamske države. To je narod bez države u borbi za vlastiti identitet i dom. No koliko znamo o njima i njihovoj raznolikosti?


Kurdi su etnička skupina na Bliskom istoku i najviše nastanjuju regiju poznatu kao Kurdistan, koja se prostire preko irana, Iraka, Sirije i Turske. Riječ je o iranskom narodu koji govori kurdskim jezikom i njegovim dojalektima.

Kurda ukupno ima oko 30 milijuna, a većina živi u Zapadnoj Aziji, dok postoji i značajna kurdska dijaspora u gradovima zapadne Turske, Azerbejdžanu, Armeniji, Gruziji, Rusiji, Izraelu, Libanonu te u novijim vremenima Europi i SAD-u.

Džihadisti opet napreduju: 'Ako osvoje grad, počet će masakr'

Kurdi predstavljaju većinu u autonomnoj regiji iračkog Kurdistana te su značajna manjina u susjednoj Turskoj, Siriji i Iranu, gdje se jurdski nacionalni pokreti bore za veću autonomiju unutar tih zemalja.

Korjeni

Točno porijeklo imena Kurd nije razjašnjeno, iako se vjeruje da je sam termin stariji od formiranja etničke skupine nekoliko stoljeća ili čak milenija.

Jezik

Kurdski jezik ima status službenog u Iraku, gdje se smatra nacionalnim jezikom uz arapski, a prepoznat je kao regionalni jezik u iranu te manjinski jezik u Armeniji.

Postoje tri dijalekta Kurdskog jezika: Sjeverna grupa (kurmandži), Centralna grupa (dio sorani dijalekta) te Južna grupa (dio sorani dijalekta), uključujući kermašahi, asdelani i laki.

Populacija

Broj Kurda u Zapadnoj Aziji procjenjuje se između 26 i 34 milijuna, dok se vjeruje da kurdsku dijasporu čini oko dva milijuna Kurda. Kurdi su četvrta najveća etnička skupina na tom području nakon Arapa, Perzijanaca i Turaka.

Kurdi čine između 18 i 25 posto populacije u Turskoj, 15 do 20 posto u Iraku, devet posto u Siriji, sedam posto u Iranu te 1,3 posto u Armeniji. U svim navedenim zemljama, osim Irana, Kurdi čine drugu po redu najbrojniju etničku skupinu. Oko 55 posto svjetskih Kurda živi u Turskoj, oko 18 posto u Iraku i Iranu posebno te nešto preko pet posto u Siriji.

Povijest

Za kurdski narod se vjeruje da je heterogenog porijekla te da kombinira pet ranijih etničkih skupina, Median, Lullubi, Guti, Cyrtian i Karduči. Isto tako vjeruje se da su apsorbirali neke elemente Semita, Turaka i Armenaca.

Postoje brojne legende o porijeklu Kurda. U jednoj od njih opisuju se kao potomci anđeoskih sluga (Džinija) kralja Solomona. Kralj Solomon ih je poslao u Europu da mu dovedu 500 lijepih djeva za njegov harem. kad su sluge to napravili i vratili se u Izrael, kralj Solomon već je bio umro.

Oni su se s djevama naselili u planine, oženili se njima, a njihovo potomstvo kasnije je postalo poznato kao kurdski narod.

Stari vijek

Korištenje termina Kurd u to doba bilo je vjerojatno u društvene svrhe te je opisivalo iranske nomade, više nego etničku skupinu.

Srednji vijek

U ranom srednjem vijeku , Kurdi se sporadično spominju u arapskim izvorima, iako se termin niti tad još nije koristio za specifičan narod.

Između 10 i 12 stoljeća, osnovano je više kurdskih dinastija koje su vladale Kurdistanom i okolnim područjima.

20. stoljeće

Kurdski nacionalizam pojavio se nakon Prvog svjetskog rata i sukladno raspadu Otomanskog carstva, koje je povijesno gledano uspješno integriralo Kurde, kroz nasilnu represiju kurdskih pokreta za neovisnost.

Religija

Kao narod, Kurdi prakticiraju više religija te kao takvi predstavljaju možda i najraznolikiji religijski narod Zapadne Azije. Tradicionalno, Kurdi uzimaju velike slobode u prakticiranju vjere.

Njihove najzastupljenije religije su islam, ahl-i-haqq, jazidis, zoroastrianizam, judeizam i kršćanstvo.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook