Sprema se nova ekonomska kriza, jača i dugotrajnija? "Ovog puta nemamo oružje za borbu"

Ovaj puta dočekat ćemo ju bez potrebnog oružja za borbu, piše The Guardian.

Pročitajte i ovo Glasajte na DNEVNIK.hr-u ANKETA Dan odluke: Tko će pobijediti na američkim izborima? Iz minute u minutu Tko će upravljati svjetskom supersilom: Prednost na Polymarketu sve veća

I dok svijet obilježava desetu obljetnicu sloma Lehman Brothersa, još uvijek postoje rasprave o uzrocima i posljedicama financijske krize i je li svijet išta naučio iz toga.

Gledajući u godine što slijede, sve više postaje relevantnije pitanje što će i kada izazvati sljedeću globalnu krizu. I dok SAD stvara veliki fiskalni deficit, Kina provodi opuštenu fiskalnu i kreditnu politiku, Europa se i dalje oporavlja od zadnje krize, piše The Guardian, koji navodi da nam 2020. godine, prijeti financijska kriza, a potom globalna recesija.

Deset je razloga

Postoji 10 razloga za to. Prvi razlog je to što su politike fiskalne stimulacije koje trenutno guraju godišnju stopu rasta SAD-a iznad svojih 2% potencijalnosti, neodržive. Do 2020. godine poticaja više neće biti, a gospodarski rast s 3 %, past će na 2%.

Drugi je razlog rast inflacije, pregrijavanje gospodarstva, te podizanje stope saveznih sredstava sa sadašnjih 2 posto do najmanje 3,5 posto do 2020. godine, što će vjerojatno podići kratkoročne i dugoročne kamatne stope kao i američki dolar. Također i cijena nafte ide gore.

Treće, trgovinske nesuglasice Trumpove administracije s Kinom, Europom, Meksikom, Kanadom i drugima sigurno će eskalirati, što će dovesti do sporijeg rasta i povećane inflacije.

Četvrto, američke vlasti ograničavaju ulaganja u inozemstvo što remeti tržište. Ograničavanje prava imigranata, koji su važni za američkio gospodarstvo, budući da Amerikanci sve više stare, također je jedan od faktora.

Peti je razlog to što će gospodarski rast u cijelome svijetu slabiti, a krhka tržišta osjetit će američku protekcionističku gospodarsku politiku.

Šesti je razlog to što će i gospodarski rast u cijeloj Europi padati, dok populistička politika primjerice u Italiji može dovesti do neodržive dinamike duga u eurozoni, pa čak i do toga da neke zemlje izađu iz eurozone.

Sedmi je razlog prenapumpavanje cijena nekretnina. Osmi razlog je preveliki rizik od nelikvidnosti i potencijalno smanjenje trgovanja dionicama.

Deset godina nakon krize vrijeme je da se pripremimo za novu

Deveti razlog je taj što je Donald Trump već napao Fed kada je stopa rasta nedavno iznosila 4%. Probajte zamisliti što će se dogoditi kada u izbornoj godini stopa rasta padne ispod jedan posto i kada bude došlo do gubitaka radnih mjesta.

Pretpostavlja se da će Trump ići na još jedan geopolitički šok, kako bi ubrzao gospodarstvo, a to je Iran. 

I konačno, u godinama koje slijede, fiskalni poticaji bit će sve manji zbog sve većeg javnog duga, dok će se zbog populističkih stranaka, koje bujaju u Europi teže spašavati gospodarstvo, odnosno teže će se donositi odluke.

Za razliku od 2008. kada su vlade imale potrebne političke alate za sprječavanje slobodnog pada gospodarstva, političari koji će se morati suočiti sa sljedećom recesijom imat će vezane ruke, a suočavat će se s većom zaduženošću nego u krizi iz 2008.

Kada dođe, gospodarska kriza bit će jača i duža od prethodne.