Ptičja gripa već dugo vremena zabrinjava znanstvenike. Ovaj patogen, posebno soj H5N1, dosad nije često zaražavao ljude, ali kada bi se to dogodilo, 56 posto onih za koje se zna da su bili zaraženi umrlo je. Njegova nesposobnost da se lako širi s jedne osobe na drugu spriječilo ga je da dosad izazove pandemiju.
Ali stvari se mijenjaju. Virus, koji je dugo izazivao epidemije među peradi, zaražava sve više ptica selica, što mu omogućuje širenje, čak i na razne sisavce, povećavajući rizik da bi se nova varijanta mogla proširiti i na ljude.
"Zabrinjavajuće je što je nedavno objavljeno da mutirani soj H5N1 ne samo da je inficirao kune na farmi krzna u Španjolskoj već se najvjerojatnije širi među njima. Što je još gore, gornji respiratorni trakt kune izuzetno je pogodan da djeluje kao kanal za prijenos na ljude", rekao je Thomas Peacock, virolog koji je proučavao ptičju influencu.
Nužnost hitnog djelovanja
"Svijet mora djelovati sada, prije nego što H5N1 ima ikakve šanse postati razorna pandemija. Imamo mnoge alate koji su potrebni, uključujući cjepiva. Ono što nedostaje je osjećaj hitnosti i trenutačne akcije", kaže virolog.
Pročitajte i ovo
Najbolja obrana od novog smrtonosnog patogena je agresivno suzbijanje, što prvo zahtijeva njihovo brzo otkrivanje. Sjedinjene Države, Svjetska zdravstvena organizacija i globalni zdravstveni dužnosnici već imaju mreže za nadzor gripe, ali mnogi stručnjaci za ptičju influencu rekli su da misle da mreže ne funkcioniraju dovoljno dobro s obzirom na razinu prijetnje. Takav bi nadzor trebao dati prioritet ljudima u peradarskoj industriji, ali i proširiti se dalje od toga, piše New York Times.
Ljudi koji komuniciraju s divljim pticama i životinjama, kao i osjetljive vrste kućnih ljubimaca poput tvorova, također su izloženi većem riziku. Međutim, nije dovoljno otkriti: suzbijanje bi zahtijevalo velike napore i globalnu koordinaciju.
Nažalost, farme kuna moraju se zatvoriti — čak i ako to znači njihovo ubijanje. Obično se ubijaju zbog krzna u dobi od oko šest mjeseci. Teško je zamisliti bolji način za inkubaciju i širenje smrtonosnog virusa od dopuštanja da se on razvija među desecima tisuća životinja s gornjim dišnim putevima sličnim našima. Kada je koronavirus zarazio danske farme kune 2020. godine i kada su one stvorile nove varijante koje su zatim zarazile ljude, napori da se spasi industrija bili su uzaludni jer su epidemije bile nekontrolirane.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Ako različiti sojevi gripe zaraze istu osobu istovremeno, sojevi mogu zamijeniti segmente gena i stvoriti nove, prenosnije. Ako se radnik na farmi kuna s gripom također zarazi virusom H5N1, to bi moglo biti sve što je potrebno za pandemiju.
Kontrola farmi
Kako bi se to izbjeglo, brzo testiranje trebalo bi biti široko dostupno i lako ga je dobiti diljem svijeta, posebno za radnike u peradarstvu i ljude koji se bave divljim pticama ili drugim divljim životinjama. Trenutačne mogućnosti testiranja trebale bi se brzo proširiti. Postoji 91 laboratorij za javno zdravstvo u Sjedinjenim Državama koji može testirati na influencu H5. Pozitivni rezultati šalju se u Centar za kontrolu i prevenciju bolesti, gdje daljnje analize mogu otkriti H5N1 unutar otprilike 48 sati. Ali trebali bi postojati planovi za povećanje količine testova i objekata za testiranje u slučaju da potražnja poraste.
Američka vlada ima zalihe cjepiva protiv H5N1, ali one ne bi bile ni blizu dovoljne ako dođe do ozbiljne epidemije. Trenutačni plan je njihova masovna proizvodnja ako i kada dođe do takve epidemije na temelju određene varijante koja je u pitanju.
Međutim, postoji nekoliko problema s ovim pristupom čak i u najboljim scenarijima. Proizvodnja stotina milijuna doza novog cjepiva mogla bi potrajati šest mjeseci ili više. Zabrinjavajuće je da se sva odobrena cjepiva osim jednog proizvode inkubacijom svake doze u jajetu.
Jedina tvrtka s cjepivom protiv H5N1 koje je odobrila FDA, a koje nije na bazi jaja, očekuje da će moći proizvesti 150 milijuna doza unutar šest mjeseci od proglašenja pandemije. Ali na svijetu ima puno više ljudi.
