Sve je započelo zbog ručka: Studenti tužili sveučilište i dobili 200.000 dolara

Spor koji je započeo zbog zagrijavanja obroka u mikrovalnoj pećnici završio je nagodbom teškom 200.000 dolara između dvoje indijskih studenata i američkog Sveučilišta Colorado u Boulderu.

tri vijesti o kojima se priča PRIČA PROVJERENOG Inspektorat potvrdio: Marko Perković Thompson ilegalno je gradio u Čavoglavama, poznato što će biti s građevinama NASILJE NAD STUDENTIMA Skandalozna objava šefa policije: "Za 15 minuta možeš izbaciti 100 ustaša s fakulteta" "Gubitak za sve" Trump je jedva dočekao: SAD se danas povlači iz jedne od najvažnijih svjetskih organizacija

Aditya Prakash i njegova zaručnica Urmi Bhattacheryya podnijeli su tužbu za kršenje građanskih prava nakon, kako tvrde, niza agresije i diskriminacije kojoj su bili izloženi nakon incidenta s mikrovalnom pećnicom na kampusu.

U razgovoru za BBC rekli su da je sve započelo u rujnu 2023., kada je Prakash, tada doktorand na Odsjeku za antropologiju, podgrijavao svoj ručak od palak paneera - popularnog indijskog jela od špinata i paneera u zajedničkoj mikrovalnoj pećnici.

Prema njegovim riječima, član sveučilišnog osoblja, britanski državljanin, prigovorio mu je zbog oštrog mirisa hrane te ustvrdio da postoji pravilo koje zabranjuje zagrijavanje jela s jakim mirisima. Prakash tvrdi da takvo pravilo nigdje nije bilo istaknuto, a kada je kasnije zatražio pojašnjenje, rečeno mu je da sendviči nisu problematični, dok se curry smatra neprimjerenim.

Nakon tog događaja, navodi se u tužbi, uslijedio je niz poteza sveučilišta koji su doveli do gubitka istraživačkog financiranja, nastavnih angažmana i doktorskih mentora i za Prakasha i za Bhattacheryyu, koja je također bila doktorandica na istom sveučilištu. Par tvrdi da su prema njima postupno poduzimane mjere odmazde zbog toga što su progovorili o incidentu.

Tužba je podnesena u svibnju 2025., a u rujnu iste godine sveučilište je pristalo na nagodbu. Prema njezinim uvjetima, Sveučilište Colorado u Boulderu obvezalo se studentima dodijeliti njihove diplome, no istodobno je negiralo bilo kakvu odgovornost i zabranilo im buduće studiranje ili zaposlenje na toj instituciji. Nagodbe ove vrste često se sklapaju kako bi se izbjegli dugotrajni i skupi sudski postupci.

Sveučilište je u odgovoru za BBC navelo da zbog zakona o privatnosti ne može komentirati specifične okolnosti slučaja, ali je istaknulo da je posvećeno poticanju uključivog okruženja za sve studente, nastavnike i osoblje, bez obzira na nacionalno podrijetlo, vjeru, kulturu i druge kategorije zaštićene američkim zakonima i sveučilišnim politikama.

Dodali su da su optužbe, nakon što su se pojavile 2023., shvatili ozbiljno te da su primijenili utvrđene postupke za rješavanje pritužbi na diskriminaciju i uznemiravanje.

Prakash ističe da cilj tužbe nije bio novac, već dokazivanje da diskriminacija ima posljedice. Kaže da se radilo o borbi protiv, kako navodi, diskriminacije Indijaca zbog njihove indijske pripadnosti.

Slučaj je izazvao veliku pozornost u Indiji, gdje je potaknuo širu raspravu o onome što mnogi nazivaju rasizmom oko hrane u zapadnim zemljama. Brojni korisnici društvenih mreža podijelili su vlastita iskustva ismijavanja i stigmatizacije zbog tradicionalnih prehrambenih navika u inozemstvu. Istodobno, neki su podsjetili da diskriminacija vezana uz hranu postoji i unutar same Indije, gdje su u mnogim obrazovnim institucijama zabranjena nevegetarijanska jela, a pripadnici marginaliziranih kasta i stanovnici sjeveroistočnih država često se suočavaju s predrasudama zbog onoga što jedu.

Prakash i Bhattacheryya ističu da problem nije ograničen samo na indijsku ili južnoazijsku kuhinju, već da su i zajednice iz Afrike, Latinske Amerike i drugih dijelova Azije dijelile slična iskustva osramoćivanja zbog hrane.

Bhattacheryya je u tužbi navela i da se suočila s dodatnom odmazdom nakon što je Prakasha pozvala kao gostujućeg predavača na svom kolegiju antropologije, gdje je govorio o kulturnom relativizmu. Tijekom predavanja, kaže Prakash, naveo je nekoliko primjera rasizma vezanog uz hranu, uključujući incident s palak paneerom, bez imenovanja pojedinaca.

Navodi i da su se, nakon što je Bhattacheryya 2024. na društvenoj mreži X pisala o sistemskom rasizmu na sveučilištu, ispod objava pojavili rasistički komentari poput "vratite se u Indiju", "dekolonizacija je bila pogreška" i "nije problem samo hrana, mnogi od vas se ni ne kupaju".

Prakash kaže da mu ovo nije bio prvi susret s diskriminacijom zbog hrane. Odrastajući u Italiji, učitelji su ga, prema njegovim riječima, znali tražiti da za vrijeme ručka sjedi odvojeno jer su se njegovi školski kolege žalili na miris njegove hrane.

Smatra da takvi postupci predstavljaju pokušaj kontrole identiteta. "Kada vas izoliraju zbog mirisa hrane ili vam brane korištenje zajedničkog prostora, to je način na koji većinska kultura određuje gdje i kako smijete postojati", kaže.

Dodaje da hrana ima dugu povijest kao sredstvo stigmatizacije i potlačivanja. Riječ curry, tvrdi, često se povezuje s mirisom marginaliziranih zajednica i koristi kao pogrdan izraz za Indijce.

Bhattacheryya ističe da ni javne osobe nisu imune na takve napade, navodeći objavu krajnje desničarske aktivistice Laure Loomer iz 2024., u kojoj je napisala da bi Bijela kuća, ako Kamala Harris postane predsjednica, mirisala na curry. Loomer je kasnije negirala da je rasistkinja.

Prakash i Bhattacheryya u međuvremenu su se vratili u Indiju i kažu da se možda nikada neće vratiti u Sjedinjene Države.

"Bez obzira koliko ste dobri u onome što radite, sustav vam stalno daje do znanja da vas zbog boje kože ili nacionalnosti može odbaciti u bilo kojem trenutku. Ta nesigurnost je stalna, a naše iskustvo na sveučilištu najbolji je primjer toga", zaključuje Prakash.