Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Čelnici zemalja članica Europske unije u Lisabonu će potpisati novi ugovor, koji bi, ne bude li iznenađenja tijekom procesa ratifikacije, trebao stupiti na snagu 2009. godine.


Novi Lisabonski ugovor zamijenit će propali europski ustav, koji nije uspio zaživjeti nakon što je odbačen na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj. 

Vezani članci Slika nije dostupna Za sigurnost eura: Promijenjen Lisabonski ugovor Slika nije dostupna Promjene Lisabonskog ugovora za rješavanje kriza u eurozoni

U novom ugovoru, koji uklanja institucionalne prepreke za
proširenje i omogućava lakše funkcioniranje Unije, zadržana je bit rješenja iz propalog ustava, između ostaloga uvođenje funkcije predsjednika Vijeća EU-a s dvoipolgodišnjim mandatom, uvođenje funkcije Visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, koji će ujedno biti potpredsjednik Europske komisije, odlučivanje dvostrukom većinom glasova i smanjenje broja područja o kojima se odlučuje konsenzusom.

Svečanost potpisivanja održat će se u lisabonskom samostanu Svetog Jeronima, a na njoj će biti nazočni šefovi država ili vlada svih zemalja članica te njihovi ministri vanjskih poslova. 

Zbog inzistiranja Portugala, koji u ovom polugodištu predsjedava Unijom, ugovor će se potpisati u Lisabonu, a zbog toga je prosinački summit skraćen na samo jedan dan i održat će se u petak, 14. prosinca u Bruxellesu.

Osim što je izbačena riječ ustav, iz novog ugovora izbačeni su
zastava i himna EU-a, simboli koji podsjećaju na državu Novi ugovor rezultat je kompromisa između, s jedne strane 18 zemalja koje su ratificirale europski ustav, i onih koji su nakon referenduma u Francuskoj i Nizozemskoj obustavili postupak njegove ratifikacije.

Taj kompromis bi trebao omogućiti brzu ratifikciju Lisabonskog
ugovora u parlamentima država članica kako bi se izbjegla eventualna iznenađenja na referendumima. Jedino je Irska obvezna organizirati referendum. Velika Britanija je tražila i dobila izuzeće iz pojačane suradnje na području pravosuđe i unutarnjih poslova te od Povelje o temeljnim pravima, a zahvaljujući tome izbjeći će raspisivanje referenduma.

Obrisi ugovora dogovoreni su na summitu EU-a u lipnju ove godine za vrijeme njemačkog predsjedništva. Na temelju toga dogovora na summitu u Lisabonu u listopadu ove godine usuglašen je tekst ugovora.

Najvažnija promjena, koju donosi novi ugovor, odnosi se na način odlučivanja u Europskoj uniji. Uvodi se novi sustav dvostrukog odlučivanja, što znači da je odluka prihvaćena ako za nju glasa 55 posto država članica, koje predstavljaju najmanje 65 posto građana Europske unije. Međutim, na zahtjev Poljske, sadašnji sustav odlučivanja ponderiranim glasovima ostaje na snazi do 2014. godine, a do 2017. godine ostaje mogućnost da se odlučuje na taj način ako to zatraži neka od zemalja članica. Nakon 2017. godine odlučivalo bi se samo dvostrukom većinom.

Druga velika novost jest uvođenje funkcije predsjednika Europskog vijeća na dvoipolgodišnji mandat, umjesto sadašnjeg sustava rotirajućeg šestomjesečnog predsjedništva. Sustav rotirajućeg predsjedništva međutim ostaje kod ministarskih vijeća, osim kada je u pitanju Vijeće za opće i vanjske poslove kojim će predsjedavati Visoki predstavnik za vanjsku politiku.

Također se uvodi i funkcija Visokog predstavnika koji će ujedno biti i potpredsjednik Europske komisije, a bit će zadužen za vođenje vanjske politike Unije. To je, prema propalom Ustavu, trebao biti ministar vanjskih poslova EU-a, ali se na zahtjev Britanije odustalo od naziva ministar.