Čelnik ureda Međunarodne organizacije za migracije u Rimu Federico Soda ocijenio je da je u ovom trenutku gotovo nemoguće predvidjeti kojim će putem krenuti migranti nakon zatvaranja balkanske rute no vjerojatni su oni prema Italiji ili Crnom moru.


"Migranti se i dalje gomilaju u Grčkoj, ali ono što će se dogoditi idućih tjedana ako ne uspiju prijeći granicu s Makedonijom ne može se predvidjeti", rekao je čelnik ureda Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u Rimu Federico Soda u izjavi za dpa.

Vezani članci Tisuće izbjeglica iz BiH preko Hrvatske žele do zapadne Europe (Foto: Dnevnik.hr) Migranti su opet na granicama Hrvatske: Hoće li se ponoviti 2016. godina i izbjeglička kriza? Migranti stoje u redu za hranu u prihvatilištu u Beogradu (Foto: AFP) Mještani sela u Vojvodini protjerali migrante "zbog straha i uništavanja obližnjih salaša"

"Pretpostavljamo da će pokušati ići drugim rutama, a kretanje prema Albaniji bilo bi logično. Međutim, mi ovdje razgovaramo o scenarijima, mi ne možemo isključiti ni crnomorsku rutu - ako ne možete ići ravno, možete skrenuti lijevo, ali i desno", kazao je Soda.

Do 2014. Italija je bila glavna točka ulaska za migrante koji su išli u Europu iz Libije. Situacija se promijenila prošle godine kada je gotovo 857.000 ljudi došlo u Grčku, a manje od 154.000 uzduž talijanske obale.

Zemlje na balkanskoj ruti, koja povezuje Grčku s Njemačkom, odgovorile su posljednjih dana zatvaranjem granica, što je izazvalo zabrinutost da bi Italija mogla ponovno biti na udaru europske migrantske krize.

Guverner Apulije, južne talijanske regije najbliže albanskoj obali, iznio je mračna predviđanja. "Prema prognozama, 150.000 ljudi stiže ovog ljeta", kazao je on za televizijsku postaju La7 u srijedu.

Izgledi za masovni dolazak morskim putem iz Albanije - što bi bilo ponavljanje onoga što se dogodilo 1991. nakon pada komunizma, kada su stigli deseci tisuća ljudi - dominarali su razgovorima između premijera Mattea Renzija, predsjednika Sergia Mattarelle i drugih visokih dužnosnika u srijedu, piše la Stampa.

Broj migranata blokiranih u Grčkoj mogao bi se utrostručiti na 100.000 do sredine travnja, rekao je George Okoth-Obbo, visoki dužnosnik UNHCR-a na konferenciji u Rimu prošli tjedan. On je upozorio na rizik od novih stradanja na moru.

Međutim, stručnjaci poput Sode rekli su da zasad nije zabilježeno puno kretanja na grčko-albanskoj granici. U međuvremenu je UNHCR zabilježio 452 dolaska morskim putem u Apuliju od 1. siječnja od ukupno 9.295 dolazaka u Italiju.

Dužnosnik IOM-a je ukazao na to da su vlasti u Rimu "očito zabrinute" zbog mogućnosti masovnih dolazaka "na dvije fronte", s Balkana u Apuliju i iz Sjeverne Afrike na Siciliju.

"Teško je iznositi predviđanja", kazao je Soda. "Dio ljudi u Grčkoj će tamo i ostati, neki će se vratiti, a neki će učiniti sve što mogu kako bi zaobišli Grčku i nastavili put u Europu, to je sigurno."

Makedonski ministar obrane: Granica s Grčkom nije nepropusno zatvorena

Makedonski ministar obrane Zoran Jolevski rekao je u četvrtak prilikom posjeta Sloveniji da njegova država nije u potpunosti zatvorila svoju granicu s Grčkom za migrante koji su tamo zapeli nakon zatvaranja balkanske izbjegličke rute.

"Makedonsko-grčka granica nije potpuno zatvorena, ali priljev migranata usklađujemo do mjere koju još možemo izdržati", kazao je Jolevski nakon razgovora sa slovenskom kolegicom, ministricom obrane Andrejom Katič.

Teme razgovora bile su euroatlantske integracije, ali i migracijska kriza, koja je Makedoniju stavila u fokus međunarodnog interesa zbog zatvaranja balkanske rute za izbjeglice i koordinirane suradnje država od Makedonije do Austrije.

Jolevski je rekao da je makedonska vlada odlučila da će u državu propuštati onoliko migranata koji čekaju na granici s Grčkom koliko ih istodobno napusti makedonski teritorij prema sjeveru.

"Ako postoji mogućnost da oni idu dalje, onda ćemo zajedno s drugim državama donijeti odluku koliko će ih smjeti ići prema sjeveru", kazao je Jolevski, istaknuvši važnost suradnje s Grčkom u reguliranju situacije s migrantima koji su zapeli na granici.

Za Makedoniju je, po njegovim riječima, problem i to što je na granici sa Srbijom, u Dobanovcima, na makedonskom teritoriju, zapelo oko 1.500 migranata koji za sada ne mogu dalje prema sjeveru.

Prema odluci makedonske vlade, migranti koji ne zatraže azil u Makedoniji zemlju moraju napustiti u roku 72 sata, odnosno tri dana.

Slovenska ministrica obrane Andreja Katič izrazila je potporu euroatlantskim nastojanjima Makedonije, te ocijenila da je za konačno rješenje migrantske krize bitno kako će funcionirati dogovori Europske unije s Grčkom i Turskom.

Takozvana balkanska migrantska ruta preko koje je proteklih mjeseci u Europu ušlo više od milijun migranata zatvorena je od ponoći u srijedu, a zemlje na njoj će propuštati samo migrante koji zatraže azil ili imaju valjane dokumente. Po riječima austrijske ministrice unutarnjih poslova Johanne Mikl-Leitner, za njemački list Die Welt od četvrtka, balkanska izbjeglička ruta, glavni prolaz za migrante prema sjevernim europskim zemljama, ostat će trajno zatvorena.

Njemačka kancelarka Angela Merkel kritizirala je, međutim, u četvrtak, u razgovoru za javni servis MDR, zatvaranje tzv. balkanske rute ističući da problem mora biti riješen u dogovoru sa svim članicama Europske unije, dok je njezin grčki kolega Aleksis Cipras u srijedu navečer također žestoko kritizirao takav dogovor. "Situacija mora biti riješena trajno i održivo", rekla je Merkel ukazujući na dogovor s Turskom.

Njemačka kancelarka je kritizirala činjenicu da je odluka donesena bez Grčke i naglasila kako se mora pronaći rješenje koje će pomoći svim članicama EU-a, ukupno njih 28.

Orepić: Uspostava Schengena nosi sa sobom posljedice

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić u četvrtak sudjelovao na sastanku ministara unutarnjih poslova zemalja članica, na kojem se razgovaralo o migrantskoj krizi, uspostavi Europske granične i obalne straže i posjedovanju vatrenog naoružanja.

Orepić je relativizirao nezadovoljstvo Grčke zbog zatvaranja balkanske rute. 

"Odluka o uspostavi schegenskog koda nosi sa sobom posljedice, to je jasno i sada se ljudi trebaju snaći s obzirom na nove momente koji ih okružuju. Vjerujem da su to početna nesnalaženja kao i u početku migrantske krize i vjerujem da ćemo vrlo brzo uhvatiti korak sa sadašnjom fazom migrantske krize", izjavio je Orepić novinarima odgovarajući na pitanje da komentira nezadovljstvo Grčke zbog zatvaranja rute na makedonsko-grčkoj granici.

Ministar Orepić je rekao da je na sastanku iskazan jedinstven stav potpore schengenskom zakoniku, kao i žurnoj pomoći Grčkoj.

"Osobno sam naglasio značaj makedonsko-grčke granice kao vrata Europe dok se ova situacija na neki način ne smiri. To je za nas jako bitno jer će se od nas, iako nismo obvezni provoditi schengenski kod, tražiti da to provodimo", rekao je Orepić.

Ministar je ponovio da ne očekuje preusmjeravanje migrantske rute preko Albanije, ali da je Hrvatska spremna za sve okolnosti.

Na upit podiže li Hrvatska pripravnost na Prevlaci, Orepić je odgovorio niječno. "Ne, mi smo u redovitom režimu rada, ali smo spremni i za izvanredne okolnosti. Imamo prostora i potencijala značajno podići spremnost na svim našim granicama u smislu kontrole", rekao je.

Što se tiče prijedloga Europske komisije o uspostavi Europske granične i obalne straže, Orepić je rekao da Hrvatska to podupire i da će dati svoj doprinos.

"Mi podržavamo tu inicijativu i naša zemlja može puno reći jer imamo golema iskustva i možemo dati znatan doprinos", rekao je, dodajući da će od 1.500 ljudi koliko će imati ta služba Hrvatska dati 65 ljudi.

Austrija održala vježbu svladavanja migrantskog prodora iz Slovenije

Postrojba austrijske specijalne policije održala je u četvrtak, u blizini koruškog graničnog prijelaza Loibl prema Sloveniji, vježbu svladavanja mase izgrednika simulirajući situaciju migrantskog proboja preko granice sa Slovenijom.

U vježbi je sudjelovao i veći broj dobrovoljaca koji su "glumili" izbjeglice koji su "probili" granicu i došli na austrijsku stranu.

Ministar obrane Peter Doskozil potvrdio je da se radilo o istoj vježbi kakva je predstavljena prije dva mjeseca na graničnom prijelazu Spielfeld/Šentilj, samo većih razmjera, ali da je obrambenog karaktera te nije nikako usmjerena protiv Slovenije niti najavljuje zatvaranje granice.

Austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner izjavila je u četvrtak u Bruxellesu da će ta zemlja i dalje povremeno kontrolirati dokumente onih koji ulaze u Austriju te da je temeljni uvjet za povratak na uobičajeni schengenski režim bez granične kontrole uspostava nadzora vanjskih granica Eurospke unije.

Vjeruje se da će povremene kontrole na južnoj austrijskoj granici prema Sloveniji ipak popustiti nakon što je obustavljen iregularni priliv migranata balkanskom rutom pa je Austrija u znak dobre volje već povukla 200 policajaca i 400 vojnika, koji su zadnjih mjeseci kontrolirali širi pojas uz granične prijelaze prema Sloveniji.

UN upozorava - kolektivno protjerivanje migranata je nezakonito

Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava ocijenio je "nezakonitim" kolektivna protjerivanja migranata iz Europe, koja su predviđena nacrtom dogovora između EU-a i Ankare.

"Nacrt dogovora između EU-a i Turske izaziva stanovite razloge za zabrinutost. Zabrinut sam, naime, zbog mogućeg kolektivnog i arbitrarnog protjerivanja, što je nezakonito", rekao je Zeid Raad Al Husein na sastanku Vijeća za ljudska prava u Ženevi.

"Restrikcije na granicama" koje ne uzimaju u obzir situaciju svakog pojedinca "kršenja su međunarodnog i europskog prava", istaknuo je.

Kazao je kako će o tome razgovarati s europskim čelnicima početkom idućeg tjedna u Bruxellesu, prije summita EU-a 17. i 18. ožujka. (Hina)