Ni Iran ni SAD nisu zainteresirani za to da dođe do daljnjih sukoba i obje strane gledaju kako da se čistog obraza izvuku iz ove situacije. No nekoliko faktora moglo bi dovesti do eskalacije, misle stručnjaci o novoj krizi na Bliskom istoku.

Galerija


Svijet strahuje od novih sukoba na Bliskom istoku nakon što su je Iran ispalio rakete na američke baze u Iraku kao osvetu za ubojstvo iranskog generala Sulejmanija prošlog tjedna.

Vezani članci Policija, Njemačka Napad nožem u Njemačkoj: Pet osoba ozlijeđeno, jedna se bori za život Nemiri u Njemačkoj Gosti AfD-a napali zastupnike: ''Tko u Bundestag prokrijumčari osobe kojima cilj nije posjet parlamentu nego agitacija, taj mora računati s posljedicama''

Stručnjaci kažu da je strah opravdan.

"Ovo sad je vrlo napeta i vrlo opasna situacija. Bilo kakva kriva procjena ili krivi potez mogao bi dovesti do većeg sukoba", objašnjava Branimir Vidmarović, stručnjak za međunarodne odnose. On dodaje kako se očekivalo da Iran na neki način odgovori na ubojstvo Sulejmanija, ali da i ovaj napad govori da nije zainteresiran za veći sukob.

"Zvuči apsurdno, ali to se vidi iz napada koji su izvedeni precizno, tako da se izbjegnu žrtve", kaže Vidmarović i dodaje da Iran zna da bi u bilo kakvom sukobu s SAD-on oni bili gubitnici.

Slično misli i Vlatko Cvrtila, stručnjak za geopolitiku.

"Obje strane sad gledaju kako da se čista obraza izvuku iz svega. Čak ni Trump nije skočio na prvu loptu, izgleda kao da mu je laknulo što nema ljudskih žrtava. U slučaju da ih je bilo, on bi morao reagirati. I jedna i druga strana zasad se suzdržavaju", objašnjava Cvrtila.

Trumpov karakter

Dodaje da su takvi odnosi na razini dviju administracija, ali da bi još neki faktori mogli odigrati ulogu.

"Prva varijabla je to što se sve odvija na iračkom tlu. To je teritorij na kojem djeluju i mnoge paravojne i militantne skupine. Ako netko od njih napravi nešto na svoju ruku, SAD će smatrati da je to izvedeno pod iranskim utjecajem. Druga varijabla je nepredvidivost Trumpova karaktera, koji unatoč savjetnicima te vojnoj i obavještajnoj zajednici, često reagira na temelju instinkta", objašnjava Cvrtila.

Branimir Vidmarović također upozorava na Trumpovu nepredvidivost, ali i on naglašava da je američki predsjednik blago reagirao na Twitteru. Vjeruje da će Kongres, američka vojna i obavještajna služba služiti kao korektiv, kao što je bilo slučaj kod zaoštravanja sukoba sa Sjevernom Korejom. Tu je i međunarodna zajednica.

"Nadamo se da će i UN, i NATO, i Japan, koji ima dobre trgovine veze s Iranom, utjecati na obje strane da stanu na loptu", smatra Vidmarović.

Mali izgledi za rat na iranskom tlu

I Vidmarović i Cvrtila misle kako bi, u slučaju daljnjih sukoba, rat na iranskom teritoriju bio teško zamisliv. Uglavnom bi se radilo o zračnim ili raketnim napadima.

Vidmarović objašnjava da bi u tom slučaju i SAD-u u interesu bilo da rat traje što kraće jer ne žele da im se dogodi nova Sirija. Cvrtila misli slično.

"SAD ne bi slao vojnike na iransko tlo. Oni imaju svoje vojnike u Iraku, pa nikako da se ta situacija smiri. Uz to, iranski je teritorij mnogo veći od iračkog. Ne bi to bio klasičan rat. Ali ako dođe do radikalnog zaoštravanja sukoba, možemo zamisliti raketiranje Irana", pojasnio je Cvrtila.