"Tri strane (režim, Kurdi i pobunjenici) bore se za što veći komad kolača, ne samo na račun Islamske države, nego neizravno i na račun drugih protagonista", istaknuo je Thomas Pierret, stručnjak za Siriju, gdje rat bjesni već petu godinu.
Pročitajte i ovo
U središnjoj pokrajini Homsu snage režima Bašara al Asada su uz pomoć Rusije potisnule IS iz drevnog grada Palmire i iz Kariataina.
U pokrajini Alepu, na sjeveru, pobunjeničke i islamističke skupine uz pomoć Turske i američkog zrakoplovstva uzele su IS-u dvadesetak sela, među kojima Al Raj, koji džihadističke skupine koriste kao glavnu točku za ulazak u Tursku.
Na jugu džihadisti iz Fronte al Nusre (sirijski ogranak Al Kaide), zajedno sa salafistima iz Ahrar al Šama i drugim pobunjenicima, zauzeli su tri naselja. A na sjeveroistoku arapsko-kurdski savez Sirijske demokratske snage (FDS) napreduje prema naftom bogatoj pokrajini Deir Ezzoru koju priželjkuje i režim.
Kolač je zasad dovoljno velik za sve. Iduće etape bit će teže: istočno od Alepa pružaju se područja koja zanimaju i režim i Kurde i pobunjenike", ističe taj predavač na Edinburškom sveučilištu.
No s obzirom da je dio teritorija u rukama IS-a jako privlačan - skupina kontrolira gotovo 40 posto teritorija s naftom, plinom, pamukom i razvijenim poljodjelstvom - moguće je da se režim i pobunjenici sukobe zbog njega.
"Ako svi neprijatelji IS-a ostanu međusobno povezani, pod američko-ruskim nadzorom, oslobađanje teritorija koji kontrolira IS imao bi za posljedicu povratak te organizacije u potpunu ilegalu", rekao je Pierret.
Režim i oporba zasad se protive federalizmu i ne priznaju kurdsku saveznu pokrajinu proglašenu u ožujku na sjeveru zemlje.
No njihovi pokrovitelji, Washington i Moskva, inicijatori primirja između režima i pobunjenika uvedenog potkraj veljače, ne protive se federalizmu, misli Fabrice Balache, znanstveni suradnik u Washington Instituteu.
"Čini se da Sjedinjene Države i Rusija prihvaćaju federalizam u Siriji. Na taj način će oslabiti Asada i osigurati si zone utjecaja", ocjenjuje. (Hina)
