Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Rat u Europi

VIDEO Srušio se ruski borbeni avion SU-34, Britanija priznala da Ukrajini šalje krstareće projektile dugog dometa

Stambena zgrada u Umanu u kojoj je 23 ljudi poginulo nakon što ju je pogodio ruski projektil
Stambena zgrada u Umanu u kojoj je 23 ljudi poginulo nakon što ju je pogodio ruski projektil Foto: Afp
Ruski borbeni zrakoplov SU-34 srušio se u regiji Brjansk na granici s Ukrajinom, javila je ruska agencija TASS pozivajući se na hitne službe, što je drugi takav incident u subotu nakon pada helikoptera u toj regiji koji je, kako se čini, srušen.

Ranije je ruska agencija TASS, pozivajući se na dužnosnika hitnih službi, rekla da se prema prvim informacija helikopter zapalio prije nego što se srušio blizu lokacije Klinci, 40 kilometara od granice.

 

 

Video snimke na ruskim društvenim mrežama u subotu pokazale su da je, kako se čini, helikopter bio pogođen i srušen u regiji Brjansk.

 

 

No video snimka na ruskom proratnom portalu Vojenij Osvedomitelj, koji ima oko pola milijuna pratitelja, pokazuje da helikopter eksplodira visoko u zraku te je izbačen s putanje i ruši se istočno u plamenu.

Ruski mediji izvijestili su da su poginuli ljudi u helikopteru Mi-8, iako za to nema službene potvrde iz ruske vlade, piše dpa.

Njemačka agencija dodaje da se SU-34 navodno srušio nekih 10 kilometara od mjesta gdje je pao helikopter te da sudbina pilota nije jasna.

Rusko ministarstvo obrane nije dalo izjavu. Područje oko Brjanska ruska vojska koristi za napade na susjednu Ukrajine, dodaje dpa.

Pročitajte i ovo Rat u Ukrajini, ilustracija - 1 bitka za Bahmut Psihološko-informacijski rat: Suprotstavljene strane različito tumače potresne snimke

U komentarima uz video snimku koju Reuters nije mogao provjeriti, navodi se da je ruski transportni helikopter Mi-8 srušen projektilom.

Druge snimke pokazuju olupinu na poljoprivrednom zemljištu. Mi-8 ima široku primjenu za vojne i civilne svrhe.

Ukrajina zasad nije komentirali incidente, dodaje Reuters.

Rakete Storm Shadow

Britanija je u četvrtak postala prva zemlja koja je obznanila da je Kijevu počela slati krstareće projektile dugog dometa, što će ukrajinskim vojnicima omogućiti da gađaju ruske položaje i skladišta smještena daleko iza prvih linija obrane u sklopu priprema za veliku protuofenzivu.

Britanski ministar obrane Ben Wallace rekao je da će se rakete koristiti unutar ukrajinskog teritorija, što znači da je od Kijeva dobio jamstvo da neće biti upotrijebljene u napadima na mete unutar međunarodno prihvaćenih granica Rusije.

Rusko ministarstvo izvijestilo je da su projektili u petak pogodili tvornicu za proizvodnju polimera kao i tvornicu za preradu mesa u Luhansku.

Pročitajte i ovo Volodimir Zelenski Rat u Europi Ukrajina ''gura'' sve jače prema jednom od svojih ključnih ciljeva, Zelenski objavio: ''Odobrio sam plan''

"U napadu su korišteni projektili zrak-zrak Storm Shadow koje je kijevskom režimu isporučila Britanija, što je protivno obećanju Londona da to oružje neće biti korišteno protiv civilnih ciljeva", stoji u objavi ministarstva.

U njemu se navodi i da je Rusija oborila dva ukrajinska ratna zrakoplova - Su-24 i MiG-29 iz kojih su ispaljeni projektili.

Ministarstvo je objavilo da su ruske snage preuzele kontrolu nad još jednim blokom u istočnome gradu Bahmutu, koji Moskva nastoji zauzeti dulje od 10 mjeseci.

"Postrojbe zračno-desantnih snaga pružile su potporu jurišnim jedinicama i pritisnule neprijatelja s boka”, stoji u objavi. Ministarstvo često koristi izraz "jurišne jedinice" nazivajući tako pripadnike privatne milicije Wagner.

Hitna opskrba

Europska unija mora ubrzati opskrbu Ukrajine streljivom jer snagama te zemlje svakodnevno treba 1000 topničkih granata samo na području Bakhmuta, rekao je u subotu šef EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell.

Prije početka neformalnog sastanka šefova diplomacije zemalja članica EU (poznatog kao Gymnich) govorio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba i najavio da će središnja tema biti dalekometno topničko streljivo i da Kijevu treba veća potpora za obranu od ruske invazije.

"Dmitro Kuleba nam je pojasnio situaciju na terenu. U području Bahmuta na istoku zemlje u epicentru borbi s ruskim snagama Ukrajina treba oko 1000 topničkih granata dnevno (...) što dovoljno govori o intenzitetu borbi", komentirao je šef europske diplomacije.

Upitan na koji bi način EU mogao ubrzati opskrbu, Borrell je odgovorio da zemlje članice moraju posegnuti u vlastite zalihe i prevladati logističke izazove.

U ožujku su ministri EU-a odobrili plan vrijedan najmanje 2 milijarde eura da bi se na 12 mjeseci Ukrajina opskrbila s milijun komada artiljerijskog streljiva i projektilima.

Plan bi se trebao temeljiti na opskrbi Ukrajine streljivom iz zaliha zemalja članica EU-a i na objedinjenim novim narudžbama.

Ukrajini posebno treba dalekometno streljivo "jer Rusi bombardiraju iz velike udaljenosti", rekao je Borrell i dodao da "Ukrajinci moraju moći dosegnuti jednak domet."

Njemačka je u subotu najavila slanje vojne pomoći u vrijednosti od 2,7 milijardi eura, što je najveći paket Ukrajini od početka ruske invazije. Obećala je i da će nastaviti pružati potporu Ukrajincima.

Borrell je pozdravio vijest o vrijednoj njemačkoj vojnoj pomoći te je istaknuo da bi "trebalo ubrzati isporuke i obnoviti vlastite zalihe".

"Ne pružimo li pomoć Ukrajini, ona se neće moći braniti", rekao je. "Egzistencija neovisne i suverene zemlje dovedena je u pitanje zbog rata koji je počela Rusija".

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene