U priopćenju, rusko ministarstvo vanjskih poslova navelo je kao te korake odluke Jerevana da pristupi Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), da bude domaćin vojnih vježbi sa SAD-om i posjet Ukrajini supruge armenskog premijera kako bi dostavila humanitarnu pomoć.
Ministarstvo je priopćilo da je "oštro" prosvjedovalo veleposlaniku Vagharšaku Harutjunjanu, kao i da se potužilo na "uvredljive izjave" koje je navodno dao Alen Simonjan, predsjednik Armenske nacionalne skupštine, o glasnogovornici ruskog ministarstva Mariji Zaharovoj.
Pročitajte i ovo
Armenija, koja je domaćin ruske vojne baze i gotovo o cijelosti ovisi o Rusiji kad je riječ o opskrbi oružjem, zadnjih mjeseci jako se žalila što ruske mirovne snage nisu okončale azerbejdžansku blokadu opskrbe Nagorno-Karabaha, armenske enklave u Azerbajdžanu.
Također otvoreno preispituje treba li ostati u Organizaciji Ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), vojnog saveza šest bivših sovjetskih republika na čelu sa Rusijom.
Premijer Nikol Pašinjan rekao je u intervjuu objavljenom u nedjelju da je armenska politika isključivog oslanjanja na Rusiju kao jamca njezine sigurnosti strateška pogreška.
Rekao je da Moskva, ometena ratom s Ukrajinom, ne može ispuniti svoje obveze i da smanjuje svoju ulogu na južnom Kavkatu.
Moskva je na to odgovorila inzistirajući da namjerava ostati glavni jamac sigurnosti na Kavkazu, koji uključuje i Azerbajždan te Gruziju.
Armenija i Azerbajdžan međusobno su se u četvrtak optužili da su premjestili vojnike bliže zajedničkoj granici u svjetlu jačanja napetosti oko budućnosti Nagorno-Karabaha.
Vanjskopolitički savjetnik azerbajdžanskog predsjednika Ilhama Alijeva rekao je Reutersu da je njegova zemlja spremna dopustiti dostavu pomoći Crvenog križa iz Armenije u Nagorno-Karabah ako se istodobno pusti pomoć Crvenog polumjeseca iz Azerbajdžana.
ICC je u ožujku izdao uhidbeni nalog za ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom zbog ratnih zločina u Ukrajini. Rusija priznaje da čini ratne zločine u Ukrajini i ne priznaje ICC.
