Rumunjska premijerka Viorica Dancila (Foto: AFP)
Rumunjska premijerka Viorica Dancila (Foto: AFP) Foto: Afp

Rumunjska premijerka Viorica Dancila u utorak je u Europskom parlamentu predstavila prioritete predsjedništva svoje države Europskom unijom, no njezino obraćanje zastupnicima popraćeno je nizom kritika na račun vladavine prava u toj zemlji.


Rumunjska je početkom godine, po prvi put u povijesti svog članstva u Europskoj uniji, preuzela predsjedanje EU-om popraćena sumnjom u spremnost obavljanja te uloge koju su iskazali dužnosnici poput predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera, ali u jednom trenutku i samog rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa.

Vezani članci Glasanje Zaokret prema politici! Građani tvrde da znaju zašto je važno izaći na europarlamentarne izbore Pomicanje sata (Foto: Dnevnik.hr) - 3 Pala odluka: Europski parlament glasao o posljednjem pomicanju sata

Rumunjskim predsjedanjem započeo je i novi predsjednički trio u kojem su još Finska i Hrvatska, iduće predsjedateljice.

Dancila je u svom obraćanju u EP-u u Strasbourgu zahvalila tim državama na dosadašnjoj suradnji, ustvrdivši kako su jako dobro radile na usuglašavanju prioriteta za idućih 18 mjeseci.

Preuzimanje vodstva u trenutku velikih neizvjesnosti

Bukurešt je vodstvo Unijom preuzeo u veoma važnom razdoblju koje će odrediti budućnost tog saveza – događa se brexit, donošenje novog proračuna, izbori za Europski parlament i summit u rumunjskom gradu Sibiuu gdje bi 27 preostalih članica trebale definirati buduće obrise EU-a.

"Prva etapa bit će intenzivna i zato računam na vašu pomoć kako bi se usvojilo što više mjera i odgovorilo na izazove", poručila je u utorak rumunjska premijerka Parlamentu.

"Ponovno se nalazimo u teškoj fazi izgradnje europske priče, ali svaka takva situacija može se vidjeti kao prilika za novi početak", istaknula je ta bivša europarlamentarka koju mnogi vide kao marionetu Livija Dragnee, predsjednika Socijaldemokratske stranke (PSD) koji zakonski ne smije biti premijer zbog osude za prijevaru i namještanje izbora.

Slogan rumunjskog predsjedništva je "Kohezija, zajednička europska vrijednost", a program se sastoji od četiri stupa: Europa konvergencije, sigurnija Europa, Europa kao snažniji globalni akter i Europa zajedničkih vrijednosti.

Dancila je poručila kako će Bukurešt promovirati daljnju digitalizaciju, kao i prethodne predsjedateljice Austrija i Estonija, raditi na poboljšanju povezanosti kontinenta i jačanju energetske unije.

Na području sigurnosti istaknula je pitanje migracija kroz borbu protiv trgovine ljudima i snažniju suradnju sa zemljama iz koje migranti stižu, te zaštitu građana u virtualnom prostoru i osnaživanje otpornosti na kibernetske napade.

Naglasila je i da će predsjedništvo imati veliki fokus na susjedstvo EU-a, odnosno na proširenje tog saveza na države zapadnog Balkana, te na suočavanju s problemima rasizma, antisemitizma, ksenofobije i govora mržnje.

"Rumunji misle da nisu jednako tretirani"

Dancila je EP-u rekla kako predstavlja Rumunje koji su snažno vezani za EU, no smatraju da nisu pravedno zastupljeni.

"Rumunji misle da nisu jednako tretirani, pogotovo zbog kritika usmjerenih prema nama oko stvari koje su u drugim državama normalna stvar", kazala je premijerka i dodala kako Rumunji nejednakost osjećaju i zbog stalnog odbijanja europskih država da se njezina zemlja pridruži šengenskoj zoni.

No ni europarlamentarci nisu suzdržavali kritike Bukureštu. Theodor Stolojan, rumunjski zastupnik koji je govorio u ime kluba EPP-a, poručio je svojoj sunarodnjakinji da ih čekaju teške rasprave koje će oblikovati budućnost Europe, no da u njezinom kabinetu ima mnogo ministara koji nemaju iskustva u pregovorima s europskim institucijama, pa ju je pozvao da im poruči da slušaju savjete stručnjaka.

Udo Bullman je u ime socijalista (S&D) pohvalio Rumunjsku jer je bila spremna pomoći oko migrantske krize na Mediteranu, no upozorio ju je da pravosuđe u njezinoj državi treba hitnu reformu i snažniju borbu protiv korupcije.

"Ako imate države u kojoj tajne službe utječu na pravosuđe i rad odvjetnika, to je neprihvatljivo", kazao je socijalist koji je u istoj političkoj obitelji sa strankom rumunjske čelnice.

"Ako ima ljudi koji su nepravedno osuđeni, njih treba osloboditi, no ne smije biti generalne amnestije", dodao je Bullman.

Sredinom protekle godine rumunjski je parlament izglasao djelomičnu depenalizaciju zlouporabe vlasti, smanjenje kazne za brojne prijestupe i kaznena djela, ublažavanje uvjeta za puštanje na uvjetnu slobodu, a početkom ove godine planira se izglasati amnestija za osobe "osuđene na temelju krivotvorenih dokaza". Kritičari u zemlji ističu da Dragnea s tom uredbom želi očistiti svoje dosje.

"Imate vremena postati dobar primjer koji Europska unija treba"

Čelnik liberala (ALDE) Guy Verhofstadt nabrojao je niz stvari koje EU treba riješiti tijekom rumunjskog predsjedništva, istaknuvši i pitanje pokretanja članka 7. protiv Poljske i Mađarske.

Taj članak ugovora o EU zamišljen je kao mjera koja treba osigurati da članice zadrže "poštovanje prema ljudskim pravima, slobodi, demokraciji, jednakosti, vladavini prava i ljudskim pravima", a u suprotnom se državi mogu oduzeti glasačka prava.

"Nadam se da tijekom vašeg predsjedništva neće biti još jedan takav slučaj, a niste daleko od toga", rekao je liberal.

Prepričao je kako je tijekom posjeta Bukureštu Dragnea branio sporne reforme u Rumunjskoj tvrdnjom da je "vladavina prava pitanje supsidijarnosti".

"Puno stvari je takvo pitanje, ali ne ovo", rekao je Verhofstadt i poručio Dancili da "bude prava premijerka svoje države".

Čelnica zelenih Ska Keller kazala je kako je preuzimanje predsjedništva vrijeme kad "država blista i pokazuje sve svoje snage", no i kad je pod reflektorom.

"A kad gledam Rumunjsku vladu to izaziva zabrinutost", rekla je Keller. "Predsjedavajući mora voditi dobrim primjerom. Imate vremena to postati – dobar primjer koji EU treba".

Predstavnica konzervativaca (ECR) Helga Stevens rekla je kako prvi put u niz godina EU ponovno priča o ambiciji proširenja, spomenuvši šest država zapadnog Balkana koje bi se htjele pridružiti oko 2025. godine.

"No najbolje je da EU prvo riješi svoje probleme. Govorim o brexitu i sve većem nezadovoljstvu europskih građana politikom otvorenih granica".

Rumunjsku premijerku kritizirale i hrvatske zastupnice

Hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica (HDZ/EPP) u raspravi je izrazila nadu da će države dobro surađivati u sklopu trojke, pohvalivši što je Bukurešt kao jedan od svojih prioriteta odredio borbu protiv nejednakosti između dijelova europskog kontinenta.

Izrazila je zadovoljstvo i naglaskom na temu sigurnosti jer i Hrvatska i Bugarska žele ući u šengenski prostor.

"Nadam se da ćete intenzivno raditi na tome i pomoći svima nama zajedno, pa da se konačno dokine Europa dvije brzine", rekla je Šuica.

Dotaknula se i prosvjeda na ulicama Rumunjske, upitavši premijerku "je li čula što govore građani na ulicama?" i "je li stala u obranu vladavine prava?", zaključivši kako je to jako važno da predsjedništvo bude uspješno.

Zastupnica Ruža Tomašić (ECR) istaknula je kako se nada da unutarnji problemi s kojima se Rumunjska bori neće utjecati na njezino predsjedništvo u vrijeme kritično za budućnost EU-a.

"Svijet ne miruje. Migrantski izazovi ne mogu čekati, kao ni naša pozicija u svijetu koji se mijenja", rekla je Tomašić i dodala kako Europa nije nesigurna, no da nije ni sigurna, zbog čega "zaštita granica mora biti jedan od glavnih prioriteta".

Nakon govora zastupnika koji su većinom kritizirali Rumunjsku, Dancila je odgovorila kako je "očekivala prijedloge, solucije i pozitivan pristup, kako bi svi europski građani koji ih gledaju vidjeli da postoje odgovori na njihovu zabrinutost i probleme", no kako se to nije dogodilo.

"Ovdje sam došla kao premijerka države koja je predsjedavajuća, kako bi zajedno našli rješenja da bi Europa bila snažnija i bliskija svojim građanima", rekla je premijerka i odbacila tvrdnje da Rumunjska neće znati voditi EU.

Rekla je i kako zastupnici nameću svoja uvjerenja na rumunjski narod, kako imaju pogrešne informacije, pa je navela brojke koje govore suprotno o Rumunjskoj, poput ekonomskog rasta većeg od 4 i ekonomskog deficita manjeg od 2,6 posto. (Hina)