Negativan odnos istočnoeuropskih društava prema imigrantima koji se pokazao u sadašnjoj izbjegličkoj krizi ima dublju posljedicu u njihovu kasnom formiranju nacionalnih država, a kod Mađarske je uzrokovan i trijanonskom traumom, kad je nakon raspada Austrougarske velik broj etničkih Mađara ostao izvan granica nacionalne države, kazao je u razgovoru za ljubljansko "Delo" od subote Jacques Rupnik, profesor političkih znanosti i direktor pariškog centra za međunarodna istraživanja (CERI) koji je nakon pada komunizma jedno vrijeme bio savjetnik nekadašnjeg češkog predsjednika Vaclava Havela.
Pročitajte i ovo
"Te su države nastale na ruševinama višenacionalnih imperija nakon Prvog svjetskog rata i imale velike etničke manjine, što je bio izvor njihovih sukoba, na primjer između Rumunjske i Mađarske koja je bila glavna iredentistička sila", kazao je u razgovoru za vodeći slovenski dnevnik Rupnik koji povijensim razlozima utemeljuje današnji odnos država iz Višegradske skupine prema potencijalnim useljenicima s Bliskog istoka i Afrike.
Orban stavio Milanovića na 'ignore': On je socijalist kojem je posao da napada Mađarsku
"Nacionalno pitanje, manjine i granice određene u Versaillesu trovale su političke odnose na europskom istoku između dva svjetska rata, a za Mađare je Trianonski ugovor postao povijesna trauma, poput Londonske konferencije za etničke Albance", kazao je Rupnik.
U vezi s reakcijama na području Balkana koji je po njegovim riječima 90-ih godina prošlog stoljeća postao simbol etničkog čišćenje i konflikata sada se u izbjegličkoj krizi pokazao zanimljiv "ironični preokret", što ilustrira odnos prema izbjeglicama koji manifestira srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u odnosu na ponašanje mađarskog premijera Viktora Orbana koji podiže bodljikavu žicu prema Srbiji i Hrvatskoj, kako bi se zapriječio dolazak izbjeglica i migranata.
"Balkan je devedesetih godina stekao imidž prostora etničkih čišćenja i radikalnih nacionalista koji su bili spremni ubijati da se stvori etnički homogen prostor, što je bilo najizraženije u Bosni i velikom broju prognanika iz te zemlje, dok je srednja Europa tada doživljavala mirnu tranziciju i demokratizaciju", kazao je Rupnik, koji sadašnji odnos mađarskih vlasti i onih u Srbiji vidi kao svojevrsni povijesni ironijski obrat, kad je riječ o odnosu prema izbjeglicama.
"Države takozvanog zapadnog Balkana sada su svakako naklonjenije izbjeglicama, pa nacionalistička Srbija i nacionalist Vučić, nekadašnji član Šešeljeve Radikalne stranke danas daje pouke o tome kako braniti europske vrijednosti i humano postupati prema izbjeglicama. A s druge strane, Mađarska koja je 1989. (kad je u dogovoru s Bonnom primala izbjeglice iz Istočne Njemačke) važila kao uzor, postavlja izbjeglicama zapreke i ponaša se prema njima brutalno. To je ironijski zaokret, perfektna zamjena uloga", kazao je Rupnik za "Delo". (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
