- Najmanje troje ljudi ubijeno je u raketiranju regije Harkiv
- Dvojica Amerikanaca su u Donecku, tamošnji sud dozvoljava smrtnu presudu
- Krim je pokrenuo projekt integracije okupiranih područja Hersona i Zaporižja
- Nizozemska i Danska krenule su u snadbijevanje energentima alternativnim opcijama
- Europa izdvaja dodatna sredstva kako bi spriječila nestašicu hrane
- Rusi su ušli u industrijsku zonu Sjeverodonecka
Tijek događanja iz minute u minutu pratite u nastavku:
13:51 Ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je da će prva interkontinentalna balistička raketa Sarmat ući u borbenu službu do kraja ove godine, piše RT.
"Najnovija ruska interkontinentalna balistička raketa (ICBM) Sarmat, koja može nositi i nuklearne bojeve glave, bit će operativna ove godine", rekao je Putin.
"Uspješno smo je testirali. Prema planu, prvi takav sustav stupit će na borbeno dežurstvo krajem godine", rekao je Putin u obraćanju diplomiranim kadetima u utorak. Očekuje se da će projektil zamijeniti starije sustave Voyevoda. Sarmat je probno ispaljen u travnju.
Sarmat može nositi 10 ili više nuklearnih bojevih glava i mamaca te gađati ciljeve udaljene tisuće kilometara u Sjedinjenim Državama ili Europi.
Sarmat već ima i NATO-ovu oznaku SS-X-30 "Sotona 2", s obzirom na to da je riječ o sustavu koji je naslijedio RS-36, odnosno interkontinentalnu balističku raketu SS-18 Sotona.
Njemačka nastavlja s opskrbom Ukrajine oružjem
13:27 "Njemačka će nastaviti podržavati Ukrajinu oružjem koliko god bude potrebno", rekao je njemački kancelar Olaf Scholz tijekom govora na godišnjem sastanku Federacije njemačke industrije u utorak.
Scholz je također ponovno potvrdio predanost Njemačke da stane uz Litvu i druge istočne saveznike. "Europa i zapadne demokracije ne prihvaćaju nasilni napad na Ukrajinu", rekao je Scholz.
"Ove sankcije djeluju. Da, te sankcije štete i nama samima. One štete našim tvrtkama, ali su pravi potez", rekao je Scholz. "Sloboda ima svoju cijenu. Demokracija ima svoju cijenu. Solidarnost s prijateljima i partnerima ima svoju cijenu. I mi smo spremni platiti ovu cijenu", rekao je Scholz.
Scholz je rekao da mu je putovanje u Irpin kraj Kijeva pokazalo da Ukrajina pripada europskoj obitelji. "Nikada neću zaboraviti slike užasa koje sam tamo vidio", rekao je. Scholz je naglasio da će se zalagati za pozitivnu odluku o Ukrajini kao kandidatkinji za pristupanje EU-u.
12:35 Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da "ne može isključiti" da bi se Amerikanci zarobljeni u Ukrajini mogli suočiti sa smrtnom kaznom.
"Ovo su sudske odluke. Ne komentiramo ih i nemamo se pravo miješati", dodao je. "Kremlj nije znao gdje su muškarci", dodao je, nakon što su njihove obitelji rekle da se nisu vratili iz misije u regiji Harkiv.
Peskov je ranije rekao da su dvojica američkih državljana zatočenih u Ukrajini bila plaćenici koji nisu obuhvaćeni Ženevskim konvencijama i da bi se trebali suočiti s posljedicama za svoja djela.
12:32 Premijer Luksemburga Xavier Bettel stigao je u posjet Ukrajini.
"Nema riječi koje bi opisale nezamislivu ljudsku tragediju Buče. Možete računati na Luksemburg da će podržati istrage domaćih i međunarodnih aktera o ovim ratnim zločinima i osigurati da se oni koji su odgovorni za te zločine identificiraju, procesuiraju i kazne", poručio je na Twitteru.
No words to describe the unimaginable human tragedy of Bucha. You can count on Luxembourg to support the investigations of national and international actors into these war crimes, and to ensure that those responsible for these atrocities are identified, prosecuted and punished. pic.twitter.com/DOXkPg2RbO
— Xavier Bettel (@Xavier_Bettel) June 21, 2022
12:28 Voditelj Izaslanstva EU-a u BiH Johann Sattler u utorak je kritizirao vlasti u toj zemlji zbog slabog napretka prema Europskoj uniji navodeći kako istodobno Ukrajina unatoč agresiji uspijeva provoditi reforme.
Europska komisija predložila je da se Ukrajini, koja se suočava s ruskom agresijom, dodijeli status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, o čemu će se ovoga tjedna odlučivati na Vijeću Europske unije, što javnost u BiH i na zapadnome Balkanu smatra nepravednim.
"Ukrajina počinje ispunjavati uvjete. Oni su u ratnom stanju ispunili set antikorupcijskih zakona. BiH je aplicirala za članstvo prije sedam godina, postavljeni su uvjeti, a učinjeno je malo. Bosna i Hercegovina je članica europske obitelji i postat će članica Europske unije", rekao je Sattler.
12:24 "Unatoč tome što su brojčano nadjačane u smislu topništva, ukrajinske trupe sve više će stjecati prednost kako napredno zapadno oružje bude stizalo na crte bojišnice", kazao je umirovljeni američki general-pukovnik Mark Hertling i dodao da snage Kremlja i dalje gube osoblje i opremu te pate od niskog morala.
"Ruski moral i psihološki uvjeti iznimno su niski i ne poboljšavaju se. Stižu izvješća o lošim uvjetima i iznimno lošem vodstvu. To je kao boksački meč teške kategorije. U dva mjeseca borbe još nije bilo nokaut-udarca, a doći će jer su ruski vojnici iscrpljeni", dodao je.
Sievierodonetsk, Popasna, Dibrivne (near Izyum), Rubizhne, Zaporizhzyha have all seen this punch-counterpunch action.
— Mark Hertling (@MarkHertling) June 21, 2022
It's a heavyweight boxing match. In 2 months of fighting, there has not yet been a knockout blow.
It will come, as RU forces become more depleted. 14/
Nizozemska kreće u prvu fazu plana opskrbe plinom u slučaju krize
12:10 Nizozemska je objavila da će aktivirati prvu fazu plana opskrbe plinom u slučaju krize ukinuvši ograničenja proizvodnje u termoelektranama na ugljen.
Proizvodnja je bila ograničena na 35 posto kapaciteta kako bi se ograničila emisija ugljičnog dioksida. Ministar energetike Rob Jetten rekao je da će Nizozemska unatoč aktiviranju tih kapaciteta ispuniti klimatske ciljeve za 2030.
Procjenjuju da će pokretanjem termoelektrana na ugljen uštedjeti dvije milijarde prostornih metara plina godišnje. Vlada je najavila i da u velikom plinskom polju u Groningenu do listopada 2023. planira proizvesti 2,8 milijardi prostornih metara plina. Do sada su signalizirali da bi zbog učestalih potresa proizvodnju mogli svesti gotovo na nulu.
U plinskoj godini, koja završava u listopadu ove godine, u Groningenu namjeravaju proizvesti 4,5 milijardi prostornih metara plina. Iako je već smanjila potrošnju i počela nabavljati više ukapljenog plina, Nizozemska bi se još ove zime mogla suočiti s nestašicom.
Donedavno je 15 posto plina uvozila iz Rusije, a nakon ruske invazije na Ukrajinu odlučila je smanjiti ovisnost o ruskom plinu. "Uz ove mjere manje će se novca slijevati u Putinovu ratnu škrinju", rekao je ministar Jetten.
U ponedjeljak su nizozemska skladišta plina bila popunjena oko 48 posto. Vlada je u svibnju najavila subvencije kako bi potaknula privatne tvrtke da popune ključno skladište u Bergermeeru. Njegove rezerve pune se za nekoliko postotnih bodova tjedno, što nije dovoljno da se dosegne zacrtana popunjenost od 80 posto prije zime.
11:55 Baltičke zemlje zatražile su veću financijsku potporu od EU-a za rješavanje problema ukrajinskih izbjeglica, priopćio je ured litavskog predsjednika.
"Moramo podijeliti financijski teret, koji je u ovom trenutku nerazmjerno raspoređen na državne proračune. Solidarnost EU-a vrlo je važna kako bi se osigurala odgovarajuća potpora ratnim izbjeglicama iz Ukrajine", rekao je u priopćenju litvanski predsjednik Gitanas Nauseda.
Dvojica zarobljenih Amerikanaca u regiji Doneck
11:17 Dvojica Amerikanca zarobljena u Ukrajini trenutačno se nalaze u separatističkoj regiji Doneck, istočnoj Ukrajini koju podržava Rusija, izvijestila je novinska agencija Interfax.
Dolazak američkih državljana Andyja Huynha i Alexandera Druekea u separatističku regiju potaknut će bojazan da bi se par, obojica iz Alabame, tamo mogao suočiti s optužbama. Britanci Shaun Pinner i Aiden Aslin te marokanski državljanin Brahim Saadoun osuđeni su na smrt na separatističkom sudu u Donecku ranije ovog mjeseca. Rusija ne provodi smrtnu kaznu, ali njezini opunomoćenici u samozvanim Narodnim republikama Doneck i Lugansk to rade.
Kremlj je rekao da su dvojica američkih muškaraca bili plaćenici, koji nisu obuhvaćeni Ženevskom konvencijom, te da bi se trebali suočiti s odgovornošću za svoja djela.
11:05 Jedan od najvećih političkih saveznika ruskog predsjednika Vladimira Putina u utorak je stigao u Kalinjingrad kako bi razgovarao o nacionalnoj sigurnosti dok traje spor Moskve s Litvom koja je zaustavila tranzit sankcionirane robe do te ruske eksklave.
Nikolaj Patrušev, moćni tajnik ruskog Vijeća sigurnosti, u Kalinjingradu će održati sastanak o sigurnosti ruskog sjeverozapada, prenosi RIA Novosti.
Ta ruska agencija piše kako je putovanje, koje će uključivati razgovore o prometu, planirano i prije no što je Vilnius zabranio tranzit dobara koje su pod sankcijama Europske unije. Kopnenim putem Rusija ima pristup toj eksklavi samo putem Litve i Poljske.
Kalinjingrad, nekadašnju luku Koenigsberg, prijestolnicu Istočne Pruske i dom slavnog filozofa Immanuela Kanta, sovjetska Crvena armija osvojila je iz ruku nacista u travnju 1945. godine. Litva tvrdi kako je zabrana tranzita provođenje europskih sankcija namijenjenih kažnjavanju Rusije zbog invazije na Moskvu.
Granatirana škola u Avdivki
10:58 Savjetnik ukrajinskog ministra vanjskih poslova Anton Heraščenko je na Twitteru objavio video škole u Avdivki u regiji Doneck.
"Gori nakon što su je Rusi granatirali projektilima višecijevnog raketnog sustava. Rusi su uništili oko 200 škola samo u regiji Doneck, a ukupan broj u Ukrajini je puno veći", napisao je.
A school in Avdiivka, #Donetsk region, is burning after Russians shelled it with MLRS.
— Anton Gerashchenko (@Gerashchenko_en) June 21, 2022
Russians have destroyed about 200 schools just in Donetsk region, officials say. Total number in Ukraine is much higher. pic.twitter.com/9pteFqIGre
Slovenija Ukrajini donirala 35 amfibija
10:31 Slovenija je Ukrajini donirala 35 oklopnih amfibijskih vozila BVP M80A proizvedenih u bivšoj Jugoslaviji, za što će u dogovoru s SAD-om dobiti kompenzacijska sredstva za kupnju opreme za slovensku vojsku, prenose slovenski mediji. Vozila su željeznicom već upućena prema Poljskoj i Ukrajini.
Njihova je dekonzervacija trajala više tjedana, a brže slanje pomoći ukrajinskoj vojsci koja se odupire ruskoj agresiji do sada su sprječavale i logističke teškoće zbog stajališta Mađarske koja ne dupušta prijevoz oružja za obranu Ukrajine preko svog teritorija, navodi komercijalna televizijska postaja POP-TV.
Amfibijsko gusjenično vozilo BVP M80A s posadom od tri vojnika ima top kalibra 20 mm, strojnicu i lansere protutenkovskih projektila Maljutka. Ovom donacijom Slovenija je ispunila obećanje Ukrajini i pridonijela njezinoj obrani, navodi POP-TV, što je u izjavi potvrdio i ministar obrane Marjan Šarec. Kako je naglasio, Slovenija ima veliko iskustvo u poslijeratnom razminiranju, na čemu je niz godina djelovala preko slovensko-američke fundacije, nakon završetka ratova u bivšoj Jugoslaviji.
"To je humanitarno djelovanje jer nakon svakog rata ta područja treba razminirati kako ne bi bilo novih civilnih žrtava", rekao je Šarec, dodavši da to ne isključuje niti daljnju pomoć ukrajinskoj vojsci makar je u Sloveniji raspoloživi "arsenal" naoružanja i opreme koje bi trebalo Ukrajini većinom "iscrpljen". No, možemo im ponuditi obuku, vjerojatno na našem terenu ili negdje drugdje na području članica NATO saveza, kazao je slovenski ministar obrane.
10:08 Ruska novinska agencija RIA Novosti izvijestila je da je Krim, koji je 2014. pripojen Rusiji, pokrenuo projekte integracije s okupiranim područjima Hersona i Zaporižje.
Georgij Muradov, zamjenik predsjednika Vijeća ministara Krima, navodno je rekao da su uspostavljene bliske trgovinske i gospodarske veze te da nastoje poboljšati prometne veze.
"Stvaranje transportnih ruta osigurat će nesmetanu opskrbu oslobođenih područja hranom, lijekovima i humanitarnom pomoći. Također će ojačati međuregionalne veze u različitim područjima", rekao je.
Europa izdvaja dodatna sredstva za sigurnost hrane
10:04 Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen napisala je na Twitteru da Rusija blokira milijune tona žitarica prijeko potrebnih diljem svijeta.
"Kako bismo pomogli našim partnerima, mobilizirat ćemo dodatnih 600 milijuna eura da bismo izbjegli krizu s hranom i ekonomski šok. Ovo je povrh paketa EU-a od tri milijarde eura za globalnu sigurnost hrane", napisala je.
Russia is blocking millions of tonnes of grains desperately needed across the world.
— Ursula von der Leyen (@vonderleyen) June 21, 2022
To help our partners we will mobilise an additional €600 million to avoid a food crisis and an economic shock.
This comes on top of an EU package of €3 billion for global food security.
9:43 Očevici su snimili napad ruske vojske i prelete "Iskandera" ispaljenih na Ukrajinu iz regije Belgorod, piše na Telegramu uz fotografije. Iskander-M je ruski taktički balistički raketni sustav kratkog dometa.
9:16 Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova tvrdi da su proizvodnja i promet žitarica veći nego prijašnjih godina, navodeći da će "biti više žitarica u svijetu".
"Predstavnici Zapada optužuju Rusiju da je svojim djelovanjem smanjila količinu žitarica na tržištu navodnom blokadom transporta žitarica. U stvarnosti je, međutim, na tržištu više žitarica nego prethodnih godina", rekla je.
Ona tvrdi da su uzroci rasta cijena i nestašice: "Sustavne pogreške koje je Zapad napravio kada je davao prognoze za svoju poljoprivrednu politiku, globalna inflacija uzrokovana kratkovidnim financijskim i monetarnim mehanizmima kojima se Zapad koristio tijekom pandemije, loše osmišljena tranzicija Europe i Sjeverne Amerike na zelenu energiju temeljena na prisilnom uvođenju tehnologija biogoriva i nelegitimne sankcije koje su poremetile uspostavljene robno-novčane lance."
"S obzirom na to je li glad realan scenarij, stručnjaci sve više predviđaju pesimističan ishod. Vjeruju da će mnoge nacije biti pogođene, a još više će ih oskudijevati. Za to treba kriviti zapadne režime koji potiču i uzrokuju destrukciju", rekla je Zaharova.
Objavljeni novi ruski gubitci
8:18 Ukrajina je objavila nove ruske gubitke. Tvrdi da je od početka rata poginulo 34.100 vojnika te da je uništeno 1496 tenkova, 3606 oklopnih vozila, 216 aviona i 181 helikopter.
Ruski novinar prodao Nobelovu nagradu za mir
8:05 Nobelova nagrada za mir koju je ruski novinar Dmitrij Muratov licitirao kako bi prikupio novac za ukrajinsku djecu izbjeglice prodana je za 103,5 milijuna dolara.
Muratov je nagrađen zlatnom medaljom u listopadu 2021., a pomogao je u osnivanju neovisnih ruskih novina Novaja Gazeta i bio je glavni urednik publikacije kada se zatvorio u ožujku usred pritiska Kremlja na novinare i javnog neslaganja nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Muratov je htio svoju nagradu prodati na aukciji nakon što je već najavio da će 500.000 dolara donirati u dobrotvorne svrhe. Ideja donacije je, rekao je, "da se djeci izbjeglicama pruži šansa za budućnost".
Rekao je da će prihod ići izravno UNICEF-u u njegovim naporima da pomogne djeci raseljenoj zbog rata u Ukrajini. Pretopljenih 175 grama 23-karatnog zlata sadržanih u Muratovovoj medalji vrijedilo bi oko 10.000 dolara.
7:59 Ukrajinske snage potvrdile su svoju prvu uspješnu upotrebu protubrodskih projektila Harpoon koje je donirao Zapad za borbu protiv ruskih pomorskih snaga, kažu britanski obavještajci. Cilj napada 17. lipnja bio je ruski pomorski tegljač Spasatel Vasily Bekh, koji je dopremao oružje i osoblje na Zmijski otok u sjeverozapadnom Crnom moru, navodi se u izvješću britanskog ministarstva obrane.
Uništenje ruskog broda u misiji opskrbe "pokazuje poteškoće s kojima se Rusija suočava kada pokušava podržati svoje snage koje okupiraju Zmijski otok", dodaje se u izvješću. Ovo je posljednje u nizu ruskih plovila, uključujući krstaricu Moskva, koje je Ukrajina oštetila ili uništila tijekom sukoba.
Ukrajinska obalna obrambena sposobnost uvelike je neutralizirala sposobnost Rusije da uspostavi kontrolu mora i projektira pomorske snage u sjeverozapadnom Crnom moru. "To je narušilo održivost originalnog ruskog operativnog plana za invaziju, koji je uključivao držanje regije Odesa u opasnosti s mora", navodi se.
Latest Defence Intelligence update on the situation in Ukraine - 21 June 2022
— Ministry of Defence 🇬🇧 (@DefenceHQ) June 21, 2022
Find out more about the UK government's response: https://t.co/caMOn7mcGv
🇺🇦 #StandWithUkraine 🇺🇦 pic.twitter.com/0HsqaxnVVy
7:49 Na društvenim mrežama objavljene su fotografije Lisičanska nakon granatiranja u ponedjeljak.
"Ovako izgleda Lisičansk u regiji Luhansk nakon jučerašnjeg granatiranja od strane Rusa. U gradu ima mrtvih i ranjenih civila, ali broj žrtava zbog stalnog granatiranja još uvijek se utvrđuje", stoji u objavi na Twitteru.
😢 This is what #Lysychansk in #Luhansk Oblast looks like after yesterday's shelling by the russians. There are dead and wounded civilians in the city, but the number of victims is still establishing due to the constant shelling. #StopRussiaNow #StopRussianAggression pic.twitter.com/dFxUMh3NXt
— WithUkraine 24/7 (@With__Ukraine) June 21, 2022
Gradnja Rail Baltice mogla bi dobiti zamah zbog rata
7:43 Gradnja Rail Baltice, željeznice duge 870 kilometara koja bi se protezala od Poljske preko Litve, Latvije i Estonije do Finske, mogla bi dobiti zamah zbog ruske invazije na Ukraijnu, kažu u kompaniji zaduženoj za realizaciju tog projekta.
"S obzirom na to da nam je Rusija na granici, realizacija ovog projekta nije samo potreba, već obveza", kaže Agnis Driska, predsjednik uprave kompanije Rail Baltica. "Dobro je sada imati ovakvu željeznicu", dodao je u razgovoru s novinarima u Rigi, glavnom gradu Latvije.
Otvaranje pruge planirano je za 2030. godinu. Putnički vlakovi vozili bi do 250 kilometara na sat, a teretni 120.
"Rail Baltica će doprinijeti sigurnosti baltičkih država jer će one biti bolje povezane sa svojim saveznicima u Europi te će poboljšati vojnu logistiku u čitavoj regiji", rekao je Driska. Dodaje da će željeznicom osim civilnog tereta biti moguć i brži prijevoz oružja u slučaju potrebe.
7:36 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se Ukrajina kreće putem da postane dio Europske unije.
"Korak po korak, prolazimo kroz ovaj ključni tjedan i radimo sve svakodnevno, tako da nitko ne može posumnjati da Ukrajina ne zaslužuje kandidaturu. Svakodnevno dokazujemo da smo već dio Europske unije", rekao je Zelenski.
Najavio je da Ukrajina treba očekivati "veću neprijateljsku aktivnost" od Rusije jer EU ovog tjedna razmatra treba li tu zemlju službeno razmotriti za status kandidata. Čelnici 27 država članica EU-a sastaju se kako bi razgovarali o procesu.
Danska proglasila prvu razinu uzbune zbog plina
7:33 Danska energetska agencija proglasila je prvu razinu uzbune "ranog upozorenja" zbog zabrinutosti oko opskrbe plinom, a zbog neizvjesnosti oko uvoza energije iz Rusije.
Europska unija uspostavila je sustav koji državama članicama omogućuje označavanje nadolazećih poteškoća u opskrbi energijom pomoću tri rastuće razine upozorenja - počevši od "ranog upozorenja", nakon čega slijedi "uzbuna", a zatim "hitno". Sustav omogućuje međusobnu pomoć drugih zemalja EU-a, ali bi također mogao značiti početak racionalizacije zaliha.
Zamjenik ravnatelja Danske energetske agencije Martin Hansen izdao je upozorenje prve razine. "Ovo je ozbiljna situacija s kojom se suočavamo i pogoršana je smanjenjem zaliha", rekao je Hansen. Trenutačno su danske zalihe plina popunjene oko 75 posto.
Danska energetska tvrtka Orsted krajem svibnja objavila je da će isporuka ruskog plina toj skandinavskoj zemlji biti obustavljena od 1. lipnja nakon što su odbili podmiriti plaćanje u rubljima. Rusija je jedan od glavnih izvora uvoza prirodnog plina u Dansku.
7:13 Najmanje tri osobe ubijene su tijekom snažnog ruskog granatiranja sjeveroistočne ukrajinske regije Harkiv, izjavio je čelnik administracije regije Oleh Sinjehubov.
"Posljednjih dana ruski okupatori pojačali su granatiranje regionalnog centra i drugih naselja", rekao je i dodao da su tri osobe poginule u granatiranju - 65-godišnja žena u Kutuzivki te 61-godišnja žena i 49-godišnji muškarac u Balakliji.
Rusi koriste višestruke raketne sustave (MLRS) i druge projektile. "Pogodili su i mete u industrijskoj zoni i u obrazovnim institucijama", rekao je Sinjehubov.
Oko 700.000 ljudi živi u gradu Harkivu, što je otprilike polovica od stanovništva prije invazije u veljači. "Stalno bilježimo gomilanje i kretanje vojnika na granici s našom regijom i pratimo situaciju", dodao je.
Rusi ušli u industrijsku zonu Sjeverodonecka
6:38 Ruske snage ušle su u industrijsku zonu teško opkoljenog ukrajinskog grada Sjeverodonecka, rekao je guverner Luhanska Serhij Hajdaj, dok borbe bjesne u istočnoj Ukrajini.
Ruske snage jedino još nisu zauzele kemijsku tvornicu Azot u tom području, napisao je Hajdaj na Telegramu. Obližnja sela meta su neprestanih napada.
U tvornici Azot skriva se oko 300 civila, rekla je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk, ali situacija se stalno mijenja. Vereščuk je dodala da će dužnosnici pokušati uspostaviti sigurnosni koridor za civile koji žele evakuaciju iz tvornice.
Ruska novinska agencija Interfax izvijestila je da je 20 ukrajinskih civila napustilo tvornicu u ponedjeljak koristeći prolaz koji nije pod kontrolom ukrajinskih snaga.
Predstavnik separatista Rodion Mirošnik rekao je da su civili na sigurnom i optužio Ukrajinu da je spriječila evakuaciju civila iz regije "stalnim granatiranjem", piše Interfax.
Kijev je ranije priznao gubitak Metiolkinea, predgrađa Sjeverodonecka.
U međuvremenu su snage odane Moskvi nastavile napore spašavanja nakon što su ukrajinske snage obalne obrane projektilima napale plutajuće platforme za proizvodnju plina u Crnom moru, rekao je čelnik Krima Sergej Aksenov.
Na platformama je bilo više od 100 ljudi, prema posljednjim podacima. Spašeno ih je više od 90, najmanje troje je ozlijeđeno, a za sedmero se još traga, objavio je Aksenov na Telegramu.
Ukrajinski zastupnik Oleksij Hončarenko također je izvijestio o raketnim napadima na te platforme u Crnom moru. Platforme su smještene oko 100 kilometara od obale pokrajine Odese i 150 kilometara od poluotoka Krima u Crnom moru.
Kad je Rusija anektirala Krim, platforme je zauzela ruska vojska u ožujku 2014. godine.
5:41 Dvojica Amerikanaca koje su Rusi zarobili u Ukrajini "ugrožavala su" ruske vojnike i trebala bi biti "odgovorna za te zločine", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Kremlj je u ovom intervjuu prvi put komentirao slučajeve Alexandera Druekea i Andyja Huynha, američkih vojnih veterana, navodi NBC.
"Oni su plaćenici i bili su uključeni u ilegalne aktivnosti na teritoriju Ukrajine. Sudjelovali su u paljbi i granatiranju našeg vojnog osoblja. Ugrožavali su njihove živote", rekao je Peskov.
"Trebali bi odgovarati za te zločine koje su počinili", dodao je Peskov u objavljenim prvim dijelovima intervjua. "Ti zločini moraju se istražiti", istaknuo je.
Kad je upitan da otkrije koje su zločine ti Amerikanci počinili, Peskov je priznao da njihova konkretna djela još nisu poznata, ali je ustvrdio da neće biti obuhvaćeni Ženevskim konvencijama o postupanju s ratnim zarobljenicima.
"Oni nisu (u) ukrajinskoj vojsci pa ne podliježu Ženevskim konvencijama", rekao je glasnogovornik Kremlja. Nisu još potpuno razjašnjene okolnosti pod kojima su muškarci zarobljeni. Peskov je samo rekao da ih drže "vlasti". Upitan je prijeti li im smrtna kazna, a odgovorio je da će to "ovisiti o istrazi".
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u petak da ne zna gdje se nalaze Drueke i Huynh, za koje se vjeruje da su se pridružili drugim strancima u borbi uz ukrajinske vojnike.
Glasnogovornik Državnog tajništva SAD-a u subotu je potvrdio da su američke vlasti vidjele fotografije i videozapise dvojice američkih državljana koje su, kaže, "navodno zarobile ruske vojne snage u Ukrajini".
"Pomno pratimo situaciju i naša srca su uz njihove obitelji u ovim teškim vremenima", rekao je glasnogovornik za AFP.
Veleposlanik EU-a u Moskvi pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova
4:30 Rusko ministarstvo vanjskih poslova pozvat će u utorak na razgovor veleposlanika Europske unije u Moskvi Markusa Ederera zbog litavske zabrane prometa robe obuhvaćene sankcijama EU-a kroz Kalinjingrad, rekao je guverner Kalinjingrada.
Iz ruske vlade poručuju da se zasad radi o vrlo blagoj mjeri.
Russia stated that if the transit of goods to and from #Kaliningrad through #Lithuania is not restored in the near future Moscow reserves the right to take countermeasures. Very mild reaction at this stage despite the fact that Vilnius violated 2002 #EU-Russia agreement.
— Mikhail Ulyanov (@Amb_Ulyanov) June 20, 2022
Vilnius je zabranio tranzit robe obuhvaćene sankcijama EU-a preko litavskog teritorija u rusku eksklavu smještene između Litve i Poljske i iz nje.
"Ovo je, naravno, situacija koja se može riješiti diplomatskim putem", rekao je za rusku televiziju Anton Alihanov, guverner Kalinjingrada. "Koliko mi je poznato, Markus Ederer, veleposlanik Europske unije u Rusiji, bit će pozvan u ministarstvo vanjskih poslova", dodao je.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova nije još potvrdilo tu informaciju, ali Kremlj je u ponedjeljak osudio litavsku blokadu. Litavska odluka o blokadi željezničkog prometa između Rusije i enklave Kalinjingrad na Baltičkom moru je "ilegalna", objavio je Kremlj.
"Odluka je zaista bez presedana i štetna je za sve", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u ponedjeljak, u komentarima novinskoj agenciji Interfax. Članice EU-a redovito su pojačavale sankcije protiv Rusije od njezine invazije na Ukrajinu u veljači.
Nekoliko istočnoeuropskih nacija, poput Litve, nameću i zasebne sankcije, s opravdanjem da se brinu da će Rusija jednog dana položiti pravo na njihov teritorij.
Što se događalo 117. dana rata u Ukrajini možete pročitati >>OVDJE.
