Rat u Ukrajini ušao je u 209. dan. Poznat je datum referenduma o pripajanju Donbasa Rusiji. Erdoğan tvrdi da Putin želi kraj rata što prije. Zelenski će u srijedu u obraćanju na Općoj skupštini UN-a zatražiti bržu dostavu oružja i pomoći.


 

  • Poznat datum referenduma o pripajanju Donbasa Rusiji
  • Slovenija Ukrajini šalje sovjetske tenkove
  • Erdoğan tvrdi da Putin želi kraj rata što prije
  • Objavljeni su novi ruski gubitci
Vezani članci Vladimir Putin Oštra reakcija Rusa zbog njemačkih Leoparda: "Ta iznimno opasna odluka podiže sukob na novu razinu" Njemački tenk Leopard 2 Njemačka šalje tenkove Ukrajini, dio oporbe nije oduševljen: "To nas potencijalno više približava trećem svjetskom ratu nego miru"

Tijek događanja pratite u nastavku:

23:15 Francuski predsjednik Emmanuel Macron optužio je Rusiju da je moderna imperijalistička sila po zakonu džungle i pozvao je u utorak u sjedištu UN-a neutralne zemlje da prestanu biti suučesnice svojom šutnjom o ruskoj invaziji na Ukrajinu.

U govoru svjetskim liderima na godišnjem zasjedanju Opće skupštine UN-a u New Yorku Macron je upozorio da ruska invazija Ukrajine dijeli svijet i vraća ga "u doba kolonijalizma".

"Oni koji na to šute (...) pridonose novom imperijalizmu, suvremenom cinizmu koji uništava svjetski poredak", rekao je Macron u polusatnom govoru.

Pozvao je države da ne budu pasivni promatrači.

"Kada čujem Rusiju kako govori da je spremna za novu suradnju i novi međunarodni poredak bez hegemonije, to je samo prazna priča. A temelji se na čemu? Na invaziji na susjednu državu, na nepoštivanju granica jer vam se to ne sviđa. Kakav je to poredak? Tko je današnji hegemon? Rusija", rekao je Macron.

Odbacio je narativ da Zapad pokušava obraniti zastarjele vrijednosti kako bi branio vlastite interese i da zbog toga pati ostatak svijeta.

"Nije riječ o izboru između Istoka i Zapada, već o odgovornosti svakog da poštuje UN-ovu poveleu", rekao je.

Zapadne sile nadaju se iskoristiti okupljanje u sjedištu UN-a ovaj tjedan kako bi uvjerile neutralne države da pritisnu Moskvu. Macron je govor završio ističući ograničenja Rusije.

"Tko je bio ovdje tijekom pandemije? Tko je nudio financiranje kako bi se pomoglo u tranziciji zbog klimatskih promjena? Sigurno ne oni koji vam dolaze danas s idejom o novom svjetskom poretku. Ne oni koji nisu imali funkcionalno cjepivo i ne nude ništa u borbi protiv klimatskih promjena".

22:52 Putin bi se sutra trebao obratiti. Govor se očekuje u 9:00 po moskovskom vremenu, navodi se u Telegram grupi "Baza", a prenosi Gazeta.

21:29 Čini se da bi Putinovo obraćanje naciji moglo biti odgođeno za sutra. Predsjednikov bivši savjetnik Sergej Markov objavio je to na svom službenom Telegram kanalu. Vladimir Solovjev, Putinov propagandist, također je na Telegramu objavio "Sutra".

Urednica ruskog državnog medija RT, Margarita Simonyan je pak na Telegramu jednostavno napisala "idite spavati", prenosi Sky News.

21:28 Putinovo obraćanje naciji kasni već 2 i pol sata. Osim Putina, naciji bi se trebao obratiti i ministar obrane Sergej Šojgu

21:12 Elena Chernenko, posebna dopisnica dnevnik novina Kommersant iz Moskve napisala je da su novinari iz kremaljskog kruga još prije pola sata pisali da su "na čekanju", ali ne čini se da će se nešto dogoditi danas.

21:00 Putinovo obraćanje naciji najavljeno u 19:00 kasni već 2 sata.

20:43 Iščekujući Putinovo obraćanje naciji, pojavila se zanimljiva grafika na kojoj se vidi koliko su, izraženo u minutama, najveći svjetski lideri od 2003. do danas čekali ruskog predsjednika.

 

 

20:34 Odgoda sugerira "kaos'" iza kulisa, kazao je umirovljeni viši časnik britanske vojske.

General sir Richard Shirreff rekao je da je odgoda emitiranja prilično kaotična. "Vidjeli smo da je najavljeno da će biti u 8 sati po moskovskom vremenu. Upravo smo vidjeli tweet od RT-a da kaže da neće biti u 8 sati po moskovskom vremenu - i ionako to je sada prošlo .

"Dakle, ovo mi govori da postoji određena količina kaosa."

Nastavio je: "Suština za međunarodnu zajednicu, a posebice za NATO, jest da ne smijemo trepnuti, a kako je ukrajinski ministar vanjskih poslova jasno rekao, to je čin očajnika." 

20:29 Dok se i dalje čeka obraćanj Vladimira Putina naciji, koje je trebalo početi prije sat i pol vremena, dolaze izvješća da je ruski državni medij RT izbrisao tweet u kojem se navodi da će govor početi u 20 sati po moskovskom vremenu (18 sati BST).

Odgoda je također potaknula nagađanja o potencijalnim motivima ruskog predsjednika

Dominic Johnson, jedan od urednika njemačkog TAZ-a, na svom je Twitter profilu iznio zanimljivu teoriju.

20:11 Iako je bilo najavljeno za 19 sati, obraćanje Putina kasni. Ne zna se još što je tomu razlog.

19:13 Čeka se obraćanje Vladimira Putina naciji. Savjetnik Bijele kuće Jake Sullivan poručio je da bi Putin večeras mogao proglasiti mobilizaciju.

18:13 U Moskvi su se danas sastali srpski člank Predsjedništva BiH Milorad Dodik i ruski predsjednik Vladimir Putin.

 Ruski predsjednik rekao je srpskom članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku na sastanku u Moskvi da se nada jačanju domoljubnih snaga u Republici Srpskoj te mu poželio uspjehe na predstojećim izborima

Dodik je kazao kako komunikacija s Rusijom jača poziciju Republike Srpske.

Rusija nudi lakše stjecanje državljanstva stranim plaćenicima

17:16 Ruski parlament pojednostavio je stjecanje državljanstva za strance koji služe u ruskoj vojsci.

Ruski zastupnici danas su usvojili zakon kojim se strancima koji služe u ruskoj vojsci ubrzava dobivanje državljanstva. Pojednostavljena procedura sada je dostupna stranim državljanima koji potpišu jednogodišnji ugovor s ruskom vojskom. Prije su morali služiti tri godine da bi stekli pravo na to.

Također, usvojili su amandmane na već postojeći Kazneni zakon, a koji predviđaju duže zatvorske kazne za odbijanje služenja vojske, predaju i pljačku.

Kuleba: "Lažni referendumi neće ništa promijeniti"

17:11 Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba kazao je da "lažni referendumi ne će ništa promijeniti". Istaknuo je da će Ukrajina nastaviti svoj protunapad, unatoč ruskim planovima da održi, kako kaže, pseudoreferendume na okupiranim ukrajinskim teritorijima od 23. do 27. rujna.

"Ukrajina ima puno pravo osloboditi svoje teritorije i nastavit će ih oslobađati što god Rusija rekla", kazao je Kuleba.

Ukrajinci žele u EU i NATO

17:01 Anketa koju su proveli KIIS i Nacionalni demokratski institut između 2. i 9. kolovoza pokazala je da 92 posto Ukrajinaca želi svoju zemlju vidjeti u Europskoj uniji, dok 79 posto želi da njihova zemlja do 2030. bude članica NATO-a

Usporedbe radi, u prosincu prošle godine, 58 posto Ukrajinaca bilo je za EU, a njih 48 posto za pristup NATO-u.

15:51 Ukrajinskim snagama navodno su dostavljeni hrvatski topovi M-46 kalibra 130 mm te već se koriste na prvoj liniji bojišnice. 

Stranica Ukraine Weapons Tracker objavila je da ukrajinska vojska već koristi hrvatske terenske topove M-46 kalibra 130 mm na prvim crtama Donjeckoj oblasti. Uz topove M-46 ukrajinska vojska dobila je značajnu količinu streljiva.

Iz MORH-a nisu niti potvrdili niti demantirali te informacije
Dunja Bujan Šujster, ravnateljica Uprave za obrambenu politiku MORH-a kazala je za Dnevnik Nove TV da je Vlada RH donijela nekoliko odluka vezano za pružanje vojnotehničke i humanitarne pomoći.

"S obzirom na sigurnosne aspekte i klasificiranost dokumenata ne možemo ulaziti u detalje tih dokumenata, odnosno oblike pomoći. No ono što možemo reći jest da RH, s obzirom na svoju veličinu, prednjači u smislu ukupne pomoći donirane Ukrajini. Tu mislim na fin, vojnotehničku i humanitarnu pomoć“, kazala je.

13:43 Separatisti u Luhansku i Donecku, koje podržava Rusija, organizirat će referendum o pripajanju Rusiji između 23. i 27. rujna, izvijestili su u utorak ruski mediji pozivajući se na čelnike u lokalnim vlastima u dvjema odmetnutim ukrajinskim regijama.

Separatistički parlament u Luhansku koji podržava Rusija donio je ranije u utorak zakon u kojem se navode detalji predloženog glasovanja, prenijela je ruska agencija Tass.

Ruske snage preuzele su punu kontrolu nad regijom Luhansk u istočnoj Ukrajini ranije tijekom sukoba, ali su ukrajinski dužnosnici u ponedjeljak rekli da su ponovno zauzeli selo unutar teritorija na koji je Luhanska "narodna republika" polagala pravo.

Dužnosnici koje je imenovala Rusija u nekoliko regija Ukrajine koje su zauzele ruske snage pojačali su svoje napore da organiziraju glasanje o pridruživanju Rusiji koordiniranim potezima. Ruski dužnosnici kazali su da je tako glasanje stvar lokalnih dužnosnika i ljudi koji žive u regijama.

Odluka o referendumu u "parlamentu" na okupiranom području bila je jednoglasna, piše NEXTA.

13:23 Rusija više ne kontrolira Luhansk, piše France24. Ukrajinske snage vode protuofenzivu u sjevernom dijelu regije Donecka, što je tehnički Donbas.

Zauzeli su selo Bilohorivka, koje se nalazi u Luhanskoj oblasti, što je vrlo značajna simbolična pobjeda za Ukrajince jer Rusija više ne može tvrditi kako u potpunosti kontrolira regiju Luhansk.

Jedina ukrajinska regija koju Rusija na cijelom području kontrolira je - Krim.

Oglasio se Medvedev

12:46 Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev kaže da će referendumi o aneksiji planirani za ukrajinski teritorij pod ruskom kontrolom trajno promijeniti političku kartu regije. 

"Nakon što se održe (referendumi) i nova područja postanu dijelom Rusije, geopolitička transformacija u svijetu poprimit će nepovratan karakter", napisao je u utorak Medvedev na Telegramu. Rusija bi mogla upotrijebiti "sva sredstva samozaštite" nakon pristupanja teritorija, dodao je.

Separatisti u Donecku i Luhansku traže da se brzo održe referendumi o priključenju Rusiji u svjetlu ukrajinske protuofenzive, koja je dovela do značajnih teritorijalnih dobitaka za Kijev, sugerirajući da bi se zbog toga Moskva mogla snažnije angažirati u ratu.

Rusija je svoju invaziju djelomično opravdala navodeći potrebu za "oslobađanjem" regija Donecka i Luhanska.

U početku je ruska vojska uspjela osvojiti velike dijelove istočne i južne Ukrajine. Međutim, nedavno je Kremlj doživio težak poraz, a ruske su se postrojbe potpuno povukle iz područja oko drugog najvećeg ukrajinskog grada, Harkiva, nakon ukrajinske ofenzive.

Nova linija bojišnice koju su ruske trupe sada žurno izgradile duž rijeka Oskil i Severski Donjec također se koleba pod naletima ukrajinskih snaga, a probijanje te linije fronta omogućilo bi Ukrajincima zauzimanje dijelova Luhanska.

Zbog ofenzive separatisti su pozvali na održavanje referenduma o pridruženju Rusiji, usprkos činjenici da ruske postrojbe ne kontroliraju cijeli teritorij tih oblasti. Moskva je anektirala Krim nakon sličnog referenduma 2014., koji nije međunarodno priznat.

Međutim, Kremlj se nada da će jače mobilizirati rusko stanovništvo - moguće čak i proglašavanjem izvanrednog stanja. Ruska vojska u Ukrajini pati od nedovoljnog broja vojnika. Angažirana profesionalna vojska nema dovoljno resursa za rat koji Moskva naziva "specijalnom vojnom operacijom", ocjenjuje dpa.

11:23 Američki Institut za proučavanje rata objavio je novu analizu i kartu sukoba u Ukrajini. Više o tome pročitajte OVDJE.

Ukrajinska vojska sve dublje u okupiranom teritoriju

10:48 Ukrajinska vojska sve dublje prodire na okupirana područja i napreduje u oslobađanju svojeg teritorija. Nakon Harkiva na redu je regija Luhansk.

"Rusija bi trebala vratiti okupirano područje Ukrajini kao dio mirovnog rješenja", rekao je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan u intervjuu za PBS u New Yorku.

Dodao je da je imao "vrlo opsežne razgovore" s predsjednikom Vladimirom Putinom prošlog tjedna u Uzbekistanu.

"On mi zapravo pokazuje da želi okončati ovo što je prije moguće", rekao je Erdoğan.

"To je bio moj dojam jer način na koji se stvari trenutačno odvijaju prilično je problematičan. 200 zarobljenika bit će razmijenjeno prema dogovoru između Ukrajine i Rusije. Mislim da će se napraviti značajan korak naprijed", objasnio je Erdoğan.

Navodi da je od 2014. pozivao Putina da vrati Krim njegovim pravim vlasnicima, ali do sada nije učinjen nikakav korak naprijed.

"To su ujedno i naši potomci, ljudi koji tamo žive. Da je napravljen taj korak naprijed, oslobodili bi Krimske Tatare i Ukrajinu. To je ono što smo uvijek govorili. Ali od tada, nažalost, nije napravljen nikakav korak naprijed", rekao je.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba nalazi se u New Yorku na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda. Ranije je pozvao saveznike da pošalju više oružja kako bi pomogli održati tempo protuofenzive u Ukrajini.

9:43 Slovenija će Ukrajini poslati 28 tenkova M-55S, a u zamjenu će od Njemačke dobiti 35 kamiona i pet cisterni za vodu njemačke proizvodnje.

Tenkovi M-55S u skladištu slovenske vojske su modernizirani sovjetski tenkovi T-55 razvijeni na kraju Drugog svjetskog rata.

Mnoge zemlje koje još uvijek imaju stare sovjetske tenkove u službi su ih modernizirale. Slovenija je provela najdetaljniju modernizaciju zastarjelih tenkova T-55.

Objavljeni novi ruski gubitci

8:11 Ukrajina je objavila nove ruske gubitke. Navodi da je od početka rata poginulo 54.810 vojnika, a uništeno je 2216 tenkova.

Osim toga, uništena su 4724 oklopna vozila, 252 borbena aviona i 217 helikoptera.

7:17 Rusija trenutačno u zatočeništvu drži 50 žena iz Azovstala, posljednje točke obrane Mariupolja. Dvije od njih su trudne.

Jedna bi roditi svaki dan, druga je trudna četiri mjeseca, izvještava voditeljica patronažne službe "Azov" Olena Tolkačhova, a prenosi NEXTA.

7:10 Ukrajina je priopćila da su njezine snage umarširale dalje na istok u teritorij koji su Rusi nedavno napustili, utirući put za potencijalni napad na moskovske okupacijske snage u regiji Donbasa, dok Kijev traži više zapadnog oružja.

"Okupatori su očito u panici", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u televizijskom obraćanju u ponedjeljak navečer, dodajući kako je sada usredotočen na "brzinu" u oslobođenim područjima, "brzinu kojom se kreću naše trupe, brzinu uspostavljanja normalnog života".

Ukrajinski čelnik također je nagovijestio da će iskoristiti videoobraćanje Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u srijedu kako bi pozvao zemlje članice da ubrzaju dostavu oružja i pomoći. "Činimo sve kako bismo osigurali da su potrebe Ukrajine zadovoljene na svim razinama - obrambenoj, financijskoj, gospodarskoj, diplomatskoj", rekao je Zelenski.

Ukrajinske oružane snage uspostavile su potpunu kontrolu nad selom Bilohorivka i spremaju se preuzeti cijelu pokrajinu Luhansk od ruskih okupatora, rekao je guverner pokrajine Sergij Gajdaj. To je selo samo 10 kilometara zapadno od grada Lisičanska, koji je u srpnju nakon višetjednih svakodnevnih borbi pao u ruke Rusa.

"Bit će borbe za svaki centimetar", napisao je Gajdaj na Telegramu. "Neprijatelj priprema obranu. Stoga nećemo jednostavno umarširati."

Luhansk i susjedna pokrajina Doneck čine industrijaliziranu istočnu regiju Donbas, koju Moskva namjerava zauzeti kao primarni cilj onoga što naziva "specijalnom vojnom operacijom" u Ukrajini.

Ukrajinske trupe počele su se probijati u Luhansk nakon što su ovog mjeseca u munjevitoj protuofenzivi istjerale ruske snage iz sjeveroistočne pokrajine Harkiv. Kao znak nervoze moskovske administracije u Donbasu zbog uspjeha recentne ukrajinske ofenzive, njezin je čelnik pozvao na hitnu provedbu referenduma kako bi ta regija postala dijelom Rusije.

Čelnik ruske separatističke uprave u pokrajini Doneck, Denis Pušilin, pozvao je svog kolegu, separatističkog vođu u Luhansku, da udruže napore u pripremi referenduma o pridruživanju Rusiji.

Na jugu, gdje još jedna ukrajinska protuofenziva ostvaruje sporiji napredak, ukrajinske oružane snage priopćile su da su potopile teglenicu koja je prevozila ruske vojnike i opremu preko rijeke u blizini Nove Kahovke u regiji Herson.

"Pokušaji izgradnje prijelaza nisu uspjeli izdržati vatru ukrajinskih snaga i zaustavljeni su. Teglenica... je postala dodatak podmorničkim snagama okupatora", stoji u izjavi vojske na Facebooku.

Reuters nije mogao neovisno provjeriti izvješća s bojnog polja niti jedne strane.

Wagner grupa pokušala regrutirati kriminalce

6:45 Wagner grupa, ruska privatna vojna tvrtka, pokušava regrutirati više od 1500 osuđenih prijestupnika za sudjelovanje u ruskom ratu u Ukrajini, ali mnogi odbijaju pridružiti se, rekao je u ponedjeljak visoki američki obrambeni dužnosnik.

"Naše informacije pokazuju da Wagner trpi velike gubitke u Ukrajini, posebno - što nije iznenađujuće - među mladim i neiskusnim borcima", rekao je američki dužnosnik novinarima, govoreći pod uvjetom anonimnosti. Europska unija uvela je sankcije Wagner grupi, optužujući je za tajne operacije u ime Kremlja.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da ta skupina ne predstavlja rusku državu, ali da privatni vojni poduzetnici imaju pravo raditi bilo gdje u svijetu sve dok ne krše ruski zakon.

Američki dužnosnik ukazao je na nedavne videosnimke na društvenim mrežama na kojima se, kako se čini, vidi Jevgenij Prigožin, za kojeg su Ministarstvo financija SAD-a i Europska unija rekli da je s njim povezana Wagner grupa, kako pokušava vrbovati zatvorenike. Na snimci se vidi kako Prigožin pokušava regrutirati ruske zatvorenike, kao i Tadžike, Bjeloruse i Armence.

Reuters nije neovisno potvrdio videosnimke na društvenim mrežama.

Borce Wagner grupe skupine za ljudska prava i ukrajinska vlada optužile su da su počinili ratne zločine u Siriji i istočnoj Ukrajini od 2014. nadalje. U srpnju je britanska vojna obavještajna služba rekla da je Rusija koristila Wagner grupu za pojačanje svojih snaga na prvoj liniji u sukobu u Ukrajini.

Rusija je pretrpjela između 70.000 i 80.000 žrtava, bilo ubijenih ili ranjenih, od početka invazije na Ukrajinu, objavio je Pentagon prošlog mjeseca.

Ukrajina je u ponedjeljak proširila svoju kontrolu nad nedavno ponovno osvojenim teritorijem, dok su trupe marširale dalje na istok u područja koja je Rusija napustila, otvarajući put potencijalnom napadu na okupacijske snage u regiji Donbas.

Što se događalo prethodnog dana, možete pročitati OVDJE.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju