Uznemirujući scenarij odvija se u novoj knjizi "2017. Rat protiv Rusije", u kojoj bivši zamjenik glavnog zapovjednika NATO snaga opisuje potencijalni nuklearni konflikt, koji bi se trebao dogoditi iduće godine, prema njegovim predviđanjima.
Pročitajte i ovo
Rusija će, piše general Sir Richard Shirreff, bivši zamjenik glavnog zapovjednika NATO snaga u svojoj knjizi "2017. Rat protiv Rusije", prva povući potez. Iduće godine, predviđa Shirreff, Zapad će ući u rat s Rusijom, nakon što Putin napravi invaziju u Latviju i zaprijeti Zapadu nuklearnim oružjem u slučaju vojnog odgovora, piše Independent.
Suzdržani NATO savez morat će se suočiti s tom katastrofom i odgovarati za neuspjeh u neadekvatnim reakcijama na jake političke izjave iz Rusije, jakim vojnim snagama. Za NATO će to biti, piše autor knjige, poput sudnjeg dana.
Rat bi trebao početi u svibnju iduće godine, odnosno, gotovo pa točno godinu dana od izlaska navedene knjige u prodaju (marketinsški trik ili nešto drugo, vrijeme će pokazati).
Autor piše kako će "agresivni i oportunistički nastrojen" ruski predsjednik Vladimir Putin, iskoristiti političko vodstvo Zapada "da Rusiju ponovno učini velikom silom". Shirreff navodi sukobe u Gruziji i Ukrajini kao podlogu za invaziju u Latviju, u kojima je Rusija dobila što je željela, uz zadržavanje, više manje, statusa quo.
Sam autor tvrdi da je taj rat moguće izbjeći samo ako NATO rasporedi ljudstvo i naoružanje duž granica zemalja Baltika i istočne Europe. NATO to i radi, a iz Kremlja na to gledaju kao na kršelje sporazuma od strane NATO saveza, koji je obećao bivšem ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu još 1997. godine, da neće imati permanentno stacionirane snage u zemljama bivšeg Varšavskog pakta.
S druge strane, zapovjednici zapadnih snaga, ističe Shirreff, sami se često rugaju ruskim snagama i njihovoj modernizaciji te borbenoj spremi. Među njima vlada generalno mišljenje kako je ruska oprema "zastarjela", da su im bombe i rakete "više glupe nego pametne" te da im je mornarica "više zahrđala nego spremna".
Onda se dogodio Krim i nastupio je šok. Zatim je uslijedila i intervencija u Siriji, u kojoj su ruski zrakoplovi izveli više napada u jednom danu, nego što SAD i saveznici izvedu u mjesec dana. Isto tako, Rusi su pokazali koliko su im "glupe" balističke rakete ispaljene s brodova u Kaspijskom moru, s udaljenosti od 1500 kilometara. Na kraju, postavljanjem zračne obrane na istoku Ukrajine i pogotovo u Siriji, gdje je nakon rušenja njihovog zrakoplova od strane Turske, postavljen protuzračni sustav S-400, bilo bi iznimno riskantno zapadnim zračnim snagama djelovati na tim područjima, s neprijateljskim namjerama prema Rusiji ili, konkretno, Bašaru al-Asadu u Siriji ili pobunjenicima na istoku Ukrajine.
Protuzračna obrana postavljena na Krimu i u Kalinjingradu, ruskoj enklavi između Litve i Poljske, iznimno otežava slobodno djelovanje NATO zrakoplova po istočnoj Europi, pogotovo Ukrajini i Poljskoj.
Ostaje vidjeti kako će se sve to odigrati do svibnja 2017. godine.
