Protokol iz Kyota produžen do 2017. godine

Podsjetimo, Protokol iz Kyota predvidio je smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova u razdoblju od 2008. do kraja 2012. godine. Njegova druga faza trajat će od 1. siječnja 2013. pa sve do kraja 2017. godine.

Pročitajte i ovo Još veća nestabilnost u regiji Palestinske vlasti "preispitat će odnos" sa SAD-om nakon veta u UN-u Situacija se zaoštrava Predsjednik Irana najavio: "Svaki izraelski odgovor dočekat ćemo s još jačim udarom"

No, tu nije kraj - delegati su pristali na započinjanje pregovora o novom pravno obvezujućem sporazumu koji bi trebao naslijediti Protokol iz Kyota. Odluka o novom sporazumu trebala bi biti donesena 2015. godine, a stupanje na snagu predviđa se za 2020. Zasad je poznato da će pravnoj snazi tog sporazuma podložne biti sve zemlje koje su prihvatile Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama.

Pregovori u Durbanu nisu doveli do produženja pristanka na smanjenje ispuštanja stakleničkih plinova na koje su zemlje pristale na konferencijama u Kopenhagenu i Cancúnu 2009., odnosno 2010. godine.

Fond zelene klime stvoren je kako bi svake godine skupljao po 100 milijardi dolara sve do 2020. godine, a novac će biti namijenjen siromašnijim zemljama koje ne mogu ulagati u zaštitu okoliša. Međutim, nije mnogo postignuto oko dogovora o tome odakle i od koga će taj novac dolaziti. Pojavio se prijedlog da se novac skuplja naplaćivanjem međunarodne brodarine na temelju ispuštanja plinova, no on je naišao na snažan otpor. (Hina)