Klimatske promjene: Kreće obvezujuća faza protokola iz Kyota

Cilj je da sporazum, čija pravna strana još nije definirana, na snagu stupi do 2020. Međunarodna zajednica pokušava ograničiti porast temperature na planetu na dva Celzijeva stupnja, no prazna obećanja nekih zemalja da će se angažirati na smanjenju emisije štetnih plinova ne pridonosi ostvarenju toga cilja. Istraživanje predstavljeno sudionicima ovogodišnje konferencije pokazalo je da je planet na dobru putu da se suoči s rastom globalne temperature od 3,5 posto.

Sudionici skupa su se nakon 14 dana pregovora uspjeli dogovoriti o produljenju protokola iz Kyota, jedinog globalnog sporazuma kojim se propisuje smanjenje emisije štetnih plinova, a čije prvo razdoblje primjene završava potkraj 2012. Odluka o budućnosti protokola, jednog obvezujućeg pravnog sredstva koje u većini industrijski razvijenih zemalja ograničava emisiju štetnih plinova, jedan je od ključnih rezultata postignutih na konferenciji.

Na skupu je odlučeno i da se pokrene druga obvezujuća faza protokola. Ona bi se odnosila na zemlje EU-a, a Kanada, Japan i Rusija su se već ranije izjasnile da se ne žele ponovno obvezati na taj način. 'Uspjeli smo postići da se SAD, Indija i Kina priključe smjernicama djelovanja, što će zajamčiti globalni sporazum', izjavio je britanski ministar energetike i klimatskih promjena Christ Huhne.

Pročitajte i ovo Konferencija o smjernicama globalne klimatske politike SAD neće smanjiti ispuštanje štetnih plinova

EU pozdravlja povijesni napredak postignut u Durbanu

U je u nedjelju pozdravio 'povijesni napredak' ostvaren tijekom pregovora o klimatskim promjenama završenim u Durbanu, tijekom kojih su usvojene smjernice djelovanja koje bi trebale omogućiti postizanje općeg sporazuma svih zemalja na našem planetu do 2015. o smanjenju emisije štetnih plinova, koji bi potom stupio na snagu najkasnije do 2020. godine.

'EU pozdravlja sporazum postignut na UN-ovoj Konferenciji o klimatskim promjenama te smatra kako je riječ o povijesnom napretku u borbi protiv klimatskih promjena', stoji u priopćenju Europske komisije objavljenom u nedjelju u Bruxellesu. 'Strategija EU-a je djelovala. Kada su brojni tijekom prethodnog summita u Cancunu govorili da će se na summitu u Durbanu tek uspjeti ponešto primijeniti odluke iz Kopenhagena i Cancuna, EU je imao veće ambicije - i one su postignute', rekla je europska povjerenica Connie Hedegaard. Na skupovima u Kopenhagenu (2009.) i Cancunu (2010.) države se nisu uspjele dogovoriti o novom obvezujućem sporazumu koji bi zamijenio onaj iz Kyota, kojem je isticao mandat.

Sudionici skupa iz 190 zemalja svijeta su se nakon 14 dana pregovora u Durbanu uspjeli dogovoriti o produljenju protokola iz Kyota, jedinog globalnog sporazuma kojim se propisuje smanjenje emisije štetnih plinova, a čije prvo razdoblje primjene završava potkraj 2012. Odluka o budućnosti protokola, jednog obvezujućeg pravnog sredstva koje u većini industrijski razvijenih zemalja ograničava emisiju štetnih plinova, jedan je od ključnih rezultata postignutih na konferenciji. Na skupu je odlučeno i da se pokrene druga obvezujuća faza protokola, od 2013. do 2017. godine.

Međunarodna zajednica pokušava ograničiti porast temperature na planetu na dva Celzijeva stupnja, no prazna obećanja nekih zemalja da će se angažirati na smanjenju emisije štetnih plinova dosad nije pridonijelo ostvarenju toga cilja. Istraživanje predstavljeno sudionicima ovogodišnje konferencije pokazalo je da je planet na dobru putu da se suoči s rastom globalne temperature od 3,5 posto. Dogovoreno je i osnivanje Globalnog zelenog fonda, u koji bi se do 2020. trebalo sliti 100 milijarda dolara namijenjenih siromašnim zemljama koje trebaju financijsku pomoć prilagodbi svojih industrija za smanjenje štetnih emisija. (Hina)