Državno odvjetništvo još je prije tri godine od određenih zemalja tražilo podatke o tajnim računima u jeku velikih korupcijskih afera i špekulacija o izvlačenju novca iz Hrvatske.
Pročitajte i ovo
Nikad do sad nisu se doznala imena hrvatskih, odnosno bilo kojeg vlasnika tajnog računa u zemljama poput Lihtenštajna, Bahama, Cipra ili Britanskih djevičanskih otoka. Istražitelji su još prije tri godine sumnjali u pranje novca pa su od nekih zemalja tražili detalje tajnih računa, danas smo ih pitali što je s tim i kazali su nam da su dio dokumentacije dobili, dio još čekaju, ali da to spada pod povjerljivu tajnu.
Danas smo razgovarali i s pomoćnikom ministra financija koji je kazao kako su do sad procesuirali dvije i pol milijarde kuna. Offshore kompanije služe uglavnom poduzetnicima koji žele sakriti porijeklo svoje imovine, a imaju široku mogućnost trgovanja.
Izbjegavanje plaćanja poreza
Dakle, razlozi otvaranja takvih tvrtki - uglavnom je izbjegavanje plaćanja poreza.'Takve se tvrtke otvaraju i radi prikrivanja pravog izvora prihoda, prikrivanja ukupne svote novca kojima raspolažu određene bogate obitelji, da li politčari. Često puta ima to veze i sa novcem koji izvore vuče od ilegalnih nezakonitih aktivnosti, što znači da se radi o pranju novca, financiranju terorizma. Znači ,razlozi nisu samo porezne prirode', objasnila je Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Registriranje takve tvrtke je iznimno jednostavno. Može i putem interneta. Primjerice, na nekom od otočića otvori se offshore kompanija. Porezi u takvim država minimalni su ili ih nema. Plaća se samo naknada za održavanje od 200-300 dolara godišnje. Nema izrade financijskih godišnjih izvješća. Otočnoj državi to je jedini izvor prihoda, a investitorima se štiti identitet. Uglavnom to rade poduzetnici koji žele sakriti porijeklo svoje imovine.
>> Počeo dosad nezabilježeni 'lov' na svjetske utajivače poreza!
Ministarstvo financija otkrilo je zadnjih godina upravo takve tvrtke koje ili djelomično ili potpuno nude fiktivne usluge. 'Na taj način mi smo utvrdili otprilike nekih dvije i pol milijarde kuna koje smo procesuirali kod svih slučajeva, a isto tako smo obavijestili poreznu upravu', kazao je Branko Šegon, pomoćnik ministra financija.
Preko offshore kompanija okreće se gomila hrvatskog novca. Od 2004. do 2012. banke i drugi obveznici su Uredu za sprečavanje pranja novca prijavili razne transakcije. Uglavnom iz Lihtenštajna, Britanskih Djevičanskih Otoka, Cipra i Bahama.
Novac najčešće izlazi vikendom
Ministarstvo već zna - najčešće veliki novac izlazi vikendom ili blagdanima. 'Imamo slučajeva gdje se on transferira u petak, pa u subotu prolaze transakcije, nas obavijeste mjerodavna tijela i mi onda nekad izvršimo, obavijestimo da se ta transakcija ne izvrši dok se ne izvrši provjera novca ili porijeklo novca', kazao je Šegon.
Porezne oaze tajne su bogataša već cijelo desteljeće. Za nekim takvim Hrvatima tragali su i naši organi. 'Mi smo zatražili od svih država koje imaju podatke o tim računima, dio smo dobili, a ostalo kad dobijemo - bit ćete obaviješteni', kazao je još 2010. Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić.
Tajni podaci
Od ove izjave prošlo je tri godine. Riječ je o povjerljivim i tajnim podacima, poručuju danas, gdje više pojedinosti ne smiju dati. Ministarstvo financija danas je najavilo i kako je ključni problem u nadzoru poduzetnika koji do sad nije bio efikasan niti brz.
Kakve promjene će uvesti i kako će natjerati poduzetnike koji ne plaćaju poreze skrivajući se po različitim zemljama nisu precizirali., samo su najavili nove metode provjera s kojma bi trebali startati već ove godine, a efekti bi se kako tvrde trebali vidjeti već sljedeće.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
