Nekoliko minuta nakon objave da je preminuo, Chavezove pristaše nahrupile su na ulice gradova, u suzama i uz povike "Chavez živi" i "Mi smo Chavez", dok su sigurnosne snage kordonima blokirale svaki prilaz vojnoj bolnici u Caracasu u kojoj je Chavez proživio posljednje dane.
Pročitajte i ovo
Chavezov uspon na vlast
Nakon neuspješnog državnog udara 1992. godine, Chavezov demokratski uspon na vlast 1998. godine donio je novu eru u venezuelanskoj politici i njezinim odnosima sa svijetom.
Taj bivši vojnik, padobranac, bio je poznat po dugim govorima o nevjerojatnom rasponu tema, od objašnjavanja svog zla kapitalizma do načina kako se štedi voda pri tuširanju.
Najžešći neprijatelj SAD-a
Bio je prvi u nizu suvremenih ljevičarskih predsjednika na vlasti u Latinskoj Americi i kao samozvani socijalist 21. stoljeća i najžešći politički neprijatelj Sjedinjenih Država u regiji utjecao je na druge čelnike da zauzmu slično stajalište.
Posljednji mjeseci Chavezova života bili su obilježeni za njega neuobičajenom šutnjom, dok mu se zdravstveno stanje "kompliciralo", po priopćenjima njegove vlade, a on se mjesecima zapravo borio za život. Otkako je otputovao na Kubu početkom prosinca, u javnosti više nije viđen. Nekoliko fotografija iz bolničkog kreveta objavljenih u veljači bile su posljednje slike njihova predsjednika koje je venezuelanska javnost imala prigodu vidjeti.
Ambiciozni planovi za Venezuelu
Chavez je po dolasku na vlast pokrenuo ambiciozan plan da pretvori Venezuelu, velikog proizvođača nafte, u socijalističku državu. "Nakon mnogo čitanja, rasprava, putovanja po svijetu, uvjeren sam i imat ću to uvjerenje do kraja života, da put u novi i bolji svijet nije u kapitalizmu. Taj put je socijalizam", rekao je 2005. godine.
Masovni financijski programi za siromašne
Chavez je preusmjerio velik dio venezuelanskog bogatstva zarađenog naftom, a ono se dramatično povećalo tijekom njegove vladavine, u masovne socijalne programe za siromašne. Naftom je financirao, između ostaloga, programe opismenjavanja i pristupa višem obrazovanju ili poticaje poljoprivrednicima što je omogućilo jeftinu hranu na tržištu.
Kontrola medija, institucija...
Međutim, Chavez ostavlja za sobom i nasljeđe represije prema političarima i privatnim medijima koji su mu se suprotstavljali. Osim izvršne vlasti, pod kontrolom je imao i prije neovisne institucije poput sudstva, vojske i izbornih povjerenstava. Chavezova administracija gušila je i oporbene medije, usvojivši zakone i odredbe koje su dovele do gašenje jedne po jedne oporbene radijske ili televizijske postaje.
Oporbenjaci su također kritizirali njegove socijalne programe, nazivajući ih neodrživima na dugi rok i smatrajući ga odgovornim za pogubne posljedice. Kontrola cijena, primjerice, dovela je do rasta inflacije, a eksproprijacija zemljišta do pada proizvodnje.
Osebujan govornik
U svojim dugim, slikovitim govorima, Chavez je najoštriji dio retorike usmjeravao prema "imperijalističkim" Sjedinjenim Državama i njezinim "kolonijalnim" saveznicima u regiji. SAD je optužio da ga pokušava zbaciti, a predsjednika Georgea W. Busha za govornicom UN-a nazvao je sotonom.
Uz to što je financirala domaće socijalne programe, Chavezova je administracija pumpala je novac i u svoje vanjskopolitičke interese. Uložio je milijune dolara u zemlje u kojima mu je vlast bila ideološki bliska.
Prijatelj s Castrom
Svojim je mentorom smatrao kubanskog vođu Fidela Castra, a svoju zemlju povezao sa svim neprijateljima SAD-a, poput Irana. Iako se Chavez divio Castru, najviše je inspiracije nalazio u Simonu Bolivaru, južnoameričkom borcu za neovisnost iz 19. stoljeća, pa je tako zemlju službeno preimenovao u Bolivarsku Republiku Venezuelu.
Ostali ljevičarski čelnici koji su izabrani nakon njega, poput bolivijskog Eva Moralesa, ekvadorskog Rafaela Corree i nikaragvanskog Daniela Ortege, manje su li više slijedili Chavezov primjer.
Ostaje duboko polarizirana Venezuela
Chavezova smrti ostavlja Venezuelu duboko polariziranu, bez očita nasljednika u redovima njegove stranke. Po venezuelanskom ustavu, u roku od 30 dana trebali bi se održati novi predsjednički izbori. Na njima će se vjerojatno ogledati potpredsjednik Nicolas Maduro i čelnik ujedinjene oporbe Henrique Capriles. Chavez je svojedobno nazvao Madura svojim izabranim nasljednikom i on uživa potporu njegovih pristaša, a zasad mu i ankete idu u prilog. No, analitičari napominju kako će novi izbori biti test može li Chavezova socijalistička revolucija preživjeti bez njegove dominantne figure na njezinu čelu.
Hugo Chavez dijete siromašnih učitelja
Chavez je rođen u siromašnoj obitelji u državi Barinas na jugozapadu Venezuele 28. srpnja 1954. godine. Bio je treće od sedmero djece dvoje učitelja. Kao dječak bio je ministrant i veliki ljubitelj bejzbola. Kao mladić upisao se u vojnu akademiju i 1975. diplomirao s činom potporučnika. Završio je u padobranskoj postrojbi i s godinama vojne službe stekao čin potpukovnika.
Prvi politički koraci Huga Chaveza
Njegov prvi politički korak bilo je osnivanje Revolucionarnog Bolivarskog pokreta 1982. Deset godina poslije vodio je propali pokušaj državnog udara protiv tadašnjeg predsjednika Carlosa Andresa Pereza. U zatvoru je potom proveo dvije godine, a izašao je zahvaljujući pomilovanju novog predsjednika Rafaela Caldere.
Osnivanje Pokreta za petu republiku
Chavez je zatim osnovao novu političku stranku, Pokret za petu republiku, na čelu koje je ostvario prvu pobjedu na predsjedničkim izborima 1998. godine. Potporu birača osvojio je vatrenim govorima o korupciji među tradicionalnim strankama i siromaštvu u zemlji.
Dvaput se ženio i dvaput razvodio. Imao je troje djece iz prvog braka i jedno dijete iz drugog.
Nakon ustavne reforme, osvojio je novi mandat na izborima 2000. i zatim treći šest godina poslije. Četvrtu izbornu pobjedu ostvario je četiri mjeseca prije smrti, ali nije stigao položiti prisegu za novi mandat.
Kao predsjednik, Chavez je jasno pokazivao ambicije da bude regionalni i međunarodni lider, a za sobom ostavlja burnu vladavinu koja je izazivala strasti i budila osjećaje kako među njegovim pobornicima, tako i među protivnicima, ali nikoga nije ostavljala ravnodušnim. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
KINA I JAPANSukob se pogoršava: "To signalizira potencijalni napad"
-
Oglasila se premijerkaSnažan potres pogodio Japan, osjetio se i u Rusiji: Izdano upozorenje, cunami pogodio dijelove zemlje, evakuacija u tijeku
-
Prikupljanje potpisaPeticija za zabranu molitelja na trgovima već skupila impresivan broj potpisa: Oglasili se Vitezovi
