Predstavljajući u Sarajevu godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u toj zemlji za 2007., Dizdarević je istaknuo kako je ona predstavljala još jedno izgubljeno razdoblje, a neposredne posljedice osjetile su najranjivije društvene skupine poput izbjeglica.
'U 2007. godini svojim domovima u BiH vratilo se tek šest tisuća izbjeglih i prognanih', kazao je Dizdarević dodajući kako se oko ove brojke slažu gotovo sve institucije koje se bave problemom povratka.
Iznoseći analize Helsinškog komiteta, Dizdarević je ustvrdio kako je stvarna brojka onih koji su se nakon rata uspjeli vratiti svojim domovima u BiH znatno manja od službene statistike te da ona iznosi tek oko 600 tisuća.
Vlasti BiH i UNHCR do sada su tvrdile kako se svojim domovima vratilo oko milijuna od dva milijuna i 225 tisuća onih koji su tijekom rata izbjegli ili su prognani.
Prema podacima Helsinškog komiteta BiH, oko 140 tisuća izbjeglica i prognanika još uvijek želi i očekuje povratak u prijeratna mjesta stanovanja, no taj proces ide veoma teško i sporo, a i oni koji su se vratili neprestano su izvrgnuti diskriminaciji ako su pripadnici manjinskog naroda.
Više od 3700 povratničkih obitelji tako i danas živi u kućama bez električne energije, a 2700 ih već 13. godinu obitava u prihvatnim centrima bez najosnovnijih uvjeta za život.
Pojašnjavajući tvrdnju kako je 2007. godina zapravo izgubljena za BiH sa stajališta očekivanih reformi, Dizdarević je kazao kako je od 135 očekivanih reformskih zakona usvojeno tek njih 27.
Stanje je najteže u reguliranju ljudskih prava jer je nadležno državno ministarstvo u parlamentarnu proceduru uputilo tek 13 posto zakona kojima bi se to područje moralo urediti.
'Ljudska prava u BiH praktično su prepuštena nevladinom sektoru, a država na tom planu ne čini gotovo ništa', kazao je Dizdarević.
Upozorio je kako je zbog toga nevladin sektor izložen nedopustivim napadima političara te podsjetio na kampanju koju je predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik vodio protiv Transparency Internationala.
Ta je organizacija upozoravala na vjerojatnu korupciju u slučaju privatizacije naftne industrije RS kao i gradnje autocesta kroz taj entitet, na što je Dodik odgovorio optužbama da lokalni ogranak radi na rušenju vlade i ustavnog poretka.
'Dodiku se mora preporučiti da poštuje odredbe Ustava RS prema kojima je zajamčeno pravo na slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja i da prestane s pritiscima i zastrašivanjem nevladina sektora, neovisnih medija i novinara', stoji u godišnjem izvješću Helsinškog komiteta BiH.
