Početna plaća 2600 eura! Ova zemlja želi izgraditi najjaču vojsku u Europi, a novi zakon približava je tom cilju

Njemački kancelar Friedrich Merz najavio je ambiciozan cilj - izgraditi najjaču vojsku u Europi unatoč dugogodišnjem zanemarivanju Bundeswehra.

tri vijesti o kojima se priča napao i službenike Strava u Međimurju: Žena zvala policiju jer ju brat zlostavlja, umro tijekom intervencije Poziv Domagoja Mikića Obitelj iz Podravine jedva spaja kraj s krajem, oni trebaju našu pomoć: "Iako su djeca, razumiju to. To mi najteže pada..." Tračak nade Celine je nestala prije tri godine: Prijatelji sada pokrenuli vlastitu potragu i došli do šokantnog otkrića

Vladajuća koalicija vjeruje da bi novi zakon, dogovoren prošlog tjedna, mogao otvoriti put prema tom cilju, jačajući njemačku obranu u vrijeme rastućih napetosti s Rusijom i osjetnih promjena u američkoj vanjskoj politici.

Prema širokom paketu reformi, Njemačka planira do 2035. povećati broj vojnika na 260.000, s trenutačnih približno 180.000, uz još 200.000 pripadnika pričuvnog sastava. U početku će se oslanjati na dobrovoljno pristupanje, uz povećane poticaje, uključujući i višu početnu plaću od 2600 eura, što je porast od 450 eura u odnosu na sadašnju razinu.

Ako se ti ciljevi ne ostvare, vlada će moći posegnuti za obveznim regrutiranjem. Već od iduće godine svi osamnaestogodišnjaci dobit će upitnik o spremnosti na služenje, a za mladiće će njegovo ispunjavanje biti obvezno. Od 2027. će, uz to, osamnaestogodišnji muškarci morati proći i obvezne liječničke preglede.

Ove mjere dolaze u trenutku kada administracija Donalda Trumpa sve snažnije poručuje da Europa mora sama preuzeti veći dio tereta vlastite sigurnosti. Istodobno, rat u Ukrajini ne jenjava, a brojni stručnjaci upozoravaju da bi Rusija kao sljedeću metu mogla izabrati neku članicu NATO-a.

Minna Ålander iz londonskog think thanka Chatham House izjavila je za CNN da su planirane brojke "sjajne za Europu", ali da će se one ostvariti tek 2030-ih. S obzirom na geografski položaj Njemačke, njezina uloga u obrani Europe u konvencionalnom ratu je od ključnog značaja.

Ostaje otvoreno pitanje hoće li to biti dovoljno brzo. Njemački načelnik obrane, general Carsten Breuer, u lipnju je za BBC izjavio da bi se NATO trebao pripremiti na mogućnost ruskog napada u iduće četiri godine – možda već 2029. – te pozvao članice saveza da svoje obrambene kapacitete shvate krajnje ozbiljno.

Ponovno uvođenje obaveznog vojnog roka

Unutar vladajuće koalicije dugo se raspravljalo o ponovnom uvođenju obaveznog vojnog roka. Jedan od prijedloga bio je "lutrijski sustav", kojim bi se nasumično odabiralo koji mladići moraju pristupiti regrutaciji, a potom i tko će od njih dobiti poziv na služenje. Obvezni vojni rok u Njemačkoj ukinut je 2011. godine.

"Što su naše oružane snage sposobnije za odvraćanje i obranu, to je manja vjerojatnost da ćemo se uopće naći uvučeni u sukob", poručio je ministar obrane Boris Pistorius.

Primarni cilj je privući dobrovoljce, no ako se ne prijavi dovoljan broj – novačenje će biti obvezno. Svi punoljetni građani dobit će upitnike.

U javnosti je posebno ljevica protiv obaveznog vojnog roka.

Broj zahtjeva za priznavanje prigovora savjesti naglo je porastao od početka rata u Ukrajini, osobito kako se intenzivirala rasprava o njegovu mogućem vraćanju. Od početka ove godine 3034 osobe zatražile su priznavanje tog statusa – najviše od ukidanja vojnog roka 2011. godine. Među njima je 1300 rezervista i gotovo 150 aktivnih vojnika, izvijestili su njemački mediji.

Dron ili tenk

Istodobno već mjesecima traje rasprava o trošenju milijardi na skupe tenkove Leopard 2. Kako piše Spiegel, Bundeswehr je naručio 123 nova Leoparda, njih 45 bit će namijenjeno 45. oklopnoj brigadi njemačkih oružanih snaga, koja će biti stacionirana u Litvi i imati zadaću štititi istočno krilo NATO-a od potencijalnih ruskih napada.

Tenkove proizvodi francusko-njemačka kompanija KNDS. Ugovor vrijedi 3,4 milijarde eura, a kritičari tvrde da bi taj novac bilo razumnije uložiti u dronove ili sustave naoružanja kojima upravlja umjetna inteligencija.

Tijekom Hladnog rata Bundeswehr je raspolagao s čak 3000 velikih borbenih tenkova, a danas ih ima oko 300. Vlada planira u idućih deset godina uložiti 60 milijardi eura u oklopna vozila. Osim 123 nova Leoparda, planira se i narudžba još 75 sljedeće godine, najavio je ministar Pistorius.

"Znamo da ni suvremeni ratovi neće biti isključivo ratovi dronovima – države će se i dalje braniti tenkovima, brodovima, avionima i, ne manje važno, vojnicima", naglasio je njemački ministar obrane.

Za tenk Leopard ističe da je "kralježnica mobilnih operacija". Novi model opremljen je sustavom za obranu od dronova.

35 milijardi eura za obranu u svemiru

Njemačka vlada ima velike planove za jačanje Bundeswehra, a među njima su i inicijative za jačanje sigurnosti u svemiru kako bi se komunikacijski i navigacijski sateliti zaštitili od potencijalnih napada.

Planiraju se vojni sateliti i svemirske letjelice koje bi mogle otkrivati neprijateljske manevre i presretati ih, navodi Spiegel.

Usvajanje nacionalne strategije svemirske sigurnosti dolazi nešto više od mjesec i pol nakon što je ministar obrane najavio plan da se do 2030. izdvoji ukupno 35 milijardi eura za svemirske projekte i sigurnosnu arhitekturu u svemiru, nakon što su Rusija i Kina znatno ojačale svoje sposobnosti za vođenje svemirskih operacija.

Cilj je smanjiti ovisnost Njemačke i Europe o nepredvidivoj politici Sjedinjenih Država – pa i u svemiru, piše CNN.