Ilustracija
Ilustracija Foto: Getty Images

Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Srbiji počeo je u subotu i trajat će do 31. listopada, a procjene demografa ukazuju na bojazan da bi broj popisanih mogao biti najmanji od Drugog svjetskog rata do danas.


Srbija, kao i većina država u regiji, iz godine u godinu ima trend pada broja stanovnika, a nakon rekordnih 9,3 milijuna u 1981. godini procjene demografa su da će novo prebrajanje, četiri desetljeća kasnije, pokazati skoro tri milijuna ljudi manje.

Preliminarni podaci ovogodišnjeg popisa bit će objavljeni do kraja studenog, a objavljivanje prvih konačnih rezultata počet će od proljeća.

Popisi u Srbiji od 2002. godine ne uključuju Kosovo, pa je - u usporedbi rezultata iz 2002. i 2011. godine - vidljivo da je za tih devet godina Srbija izgubila 311.000 stanovnika. Demografi su uvjereni da je u proteklom desetljeću pad još veći.

Samo zbog negativnog prirodnog prirasta Srbija je u posljednjih 11 godina izgubila više od 450.000 stanovnika, a uzimajući u obzir i trend iseljavanja, demografi su skloni procjeni da bi novi popis mogao zbrojiti ukupno oko 6,6 milijuna stanovnika, što bi najmanji broj od Drugog svjetskog rata.

U nedavnoj studiji "Ljudski razvoj kao odgovor na demografske promjene" prognozirano je da će do polovice stoljeća Beograd izgubiti 3,8 posto stanovnika, Vojvodina 19,4 posto, južna i istočna Srbija ostat će bez skoro trećine žitelja - 33,4 posto, a jugoistočna Srbija bez čak 40 posto stanovnika.

Popisivači prikupljaju podatke izravno od građana, idući "od vrata do vrata", a sve odgovore ispitanika unosit će u elektroničke upitnike.

Za one koji odbiju sudjelovati u popisu predviđene su kazne od oko 200 do 400 eura, odgovara se na 69 pitanja, ali građani nisu obvezni odgovoriti na tri - o etničkoj pripadnosti, materinskom jeziku i vjeroispovjesti.

U vodstvu hrvatske zajednice kažu da će ovogodišnji popis biti presudan za budućnost zajednice, njezin položaj i snagu institucija, zbog čega je vođena intenzivna kampanja pod nazivom "Znam tko sam".

Na prethodnom popisu prije 11 godina 57.900 građana Srbije izjasnilo se Hrvatima, a od toga broja njih oko 47.000 na teritoriju Vojvodine.

Hrvatski demograf Dražen Živić izjavio je za hrvatske medije u Vojvodini kako demografski trendovi pokazuju da će se broj Hrvata u Srbiji nastaviti smanjivati.

Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov sugerirao je sunarodnjacima da se izjasne Hrvatima.

Tomislav Žigmanov na konferenciji za novinare Tomislav Žigmanov o spornom Vučićevom posjetu: "S gnušanjem odbacujemo pokušaje da se u ovo uvuku Hrvati u Srbiji!"

"Na popisu stanovništva naše je pravo izjasniti se Hrvatima, da nam je hrvatski materinski jezik i da smo rimokatolici", poručio je Žigmanov.

Tomislav Žigmanov - 2 Žigmanov nakon pobjede otkrio tko mu je sve čestitao, a osvrnuo se i na Biščevića: "Na Hrvatskoj je da to riješi"

Istaknuvši da je hrvatska zajednica priznata manjina u Srbiji koja ima političku stranku zastupljenu u parlamentu, predstavničko tijelo - Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), još dvije profesionalne institucije, razvijeno školstvo, te više od 50 udruga kulture, Žigmanov je rekao da se velik dio tih postignuća temelji upravo na brojnosti.

I zato je važno, istaknuo je Žigmanov, koliko će biti Hrvata.

Na popisu 2011. u Srbiji se 57.900 građana izjasnilo Hrvatima, što je 12.000 manje nego deset godina ranije, a udio Hrvata u sadašnjiem službenom broju od 7,2 milijuna manji je od jedan posto (0,81%).

 

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju