Za Sloveniju je od bitne važnosti da sačuva sadašnju dobru uravnoteženost proizvodnje električne energije, rekao je Pahor odgovarajući na zastupničko pitanje o sumnjama da će njegova vlada odustati od plana gradnje drugog bloka nuklearke u Krškom. Umjesto toga u Sloveniji se nagađa da će vlada dati prednost gradnji šestog bloka termocentrale u Šoštanju, kako bi se iskoristile tamošnje zalihe lignita, što neki ekološki i energetski stručnjaci ocjenjuju neopravdanim.
Pročitajte i ovo
Pahor je rekao da će se uskoro sastati njegovo strateško vijeće za energetiku, koje mora donijeti izmjene u energetskoj politici. On načelno smatra kako u strukturi proizvodnje i dalje treba održati sadašnji omjer po kojemu trećina struje dolazi od nuklearne energije, trećina iz hidrocentrala, a trećina iz termoelektrana.
Ključni su prioriteti gradnja drugog bloka nuklearke u Krškom te produljenje životnog vijeka postojećeg bloka, zatim gradnja skladišta za radionuklearni otpad, nastavak gradnje hidrocentrala na Savi i proučavanje mogućnosti gradnje novih centrala na Muri, rekao je Pahor. Državni tajnik za energetiku Janez Kopač izjavio je prošli tjedan da bi šesti blok termocentrale u Šoštanju jakosti 600 megavata trebalo izgraditi u idućih 5-6 godina, dok bi se planovi o gradnji drugog bloka nuklearke u Krškom odgodili za razdoblje nakon 2020. godine.
Pitanje o energetskim planovima Pahoru je postavio gradonačelnik općine Krško Franci Bogovič, koji se boji da u sadašnjoj vladi prevladavaju energetski lobiji naklonjeni termocentralama i korištenju ugljena, te da će u slučaju gradnje novog termo-bloka u Šoštanju koji bi stajao oko 600 milijuna eura ponestati novca za druge projekte. Talijanski ministar za gospodarski razvoj Claudio Scajola izjavio je nedavno da će talijanska vlada poduprijeti inicijative za slovensko-talijansko partnerstvo u širenju nuklearne elektrane Krško.
EU nudi pomoć jugoistočnoj Europi u energetici
Predsjednik EBRD Thomas Mirow naznačio je kako bi uz posredovanje te banke državama u regiji kroz postojeći bankarski sektor mogli biti ponuđeni povoljni zajmovi vrijedni 110 milijuna dolara. Europske institucije mogla bi državama jugoistoka Europe staviti na raspolaganje desetine milijuna eura u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti, a u planu je i posebni ured koji bi koordinirao djelovanje raspoloživih kapaciteta, najavili su dužnosnici Europske banke za obnovu i razvoj i Europske komisije na regionalnom energetskom forumu u Sarajevu.
Europski povjerenik za energiju Andris Piebalgs kazao je kako je suradnja u području energetike najbrži način približavanja 'zapadnog Balkana' Uniji. Modernizacija postojećih kapaciteta za proizvodnju električne energije i gradnja novih važan je izazov i zadaća za sve zemlje u regiji, a posebnu pozornost trebalo bi posvetiti ulaganjima u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ocijenio je europski povjerenik.
Upravljanje raspoloživim energetskim kapacitetima EU drži veoma važnim pa je stoga, kako je objasnio Piebalgs, spremna poduprijeti uspostavu posebnog ureda koji bi koordinirao to područje energetike. Iz tih fondova kreditirali bi se projekti koji bi osigurali veću iskoristivnost i bolje upravljanje raspoloživom energijom.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Nikola Špirić pozvao je potencijalne ulagače da iskoriste priliku za ulaganje u energetski sektor BiH, posebice u gradnju hidroelektrana. Naveo je kako BiH trenutačno koristi tek 40 posto mogućnosti u ovom području a planirana je gradnja novih pogona jačine veće od 3000 megavata.
