Galerija
Svjetski ekonomski forum (WEF) objavio je najnovije Izvješće o globalnim rizicima s pregledom najvećih opasnosti s kojima se svijet suočava u 2024., kao i u narednih deset godina, prema mišljenju vodećih stručnjaka i donositelja odluka. Ispitali su 1500 predstavnika različitih institucija i vođa.
Rizici koje su razmatrali anketirani stručnjaci grupirani su u pet općih kategorija: ekonomski, ekološki, geopolitički, društveni i tehnološki.
Prošlogodišnje izvješće upozorilo je svijet da se neće lako oporaviti od šokova prethodnih godina. Svijet danas muče ozbiljne krize, sukobi i klimatske promjene, a nesiguran je uslijed geopolitičkih napetosti u kombinaciji s neprijateljstvima u više regija diljem svijeta. Sve to dovodi do velike polariziranosti i nepovjerenja među zemljama, navodi se u izvješću.
U isto vrijeme zemlje se bore s klimatskim promjenama i klimatskim ekstremima. Neizvjesnost na ekonomskom području dodatno raste s porastom inflacije i rastom kamatnih stopa.
Većina ispitanika, njih 54 posto, predviđa izvjesnu nestabilnost i umjeren rizik od globalnih katastrofa, 27 posto računa na veće turbulencije, dok njih tri posto očekuje da se globalni rizici za katastrofu materijaliziraju na kratak rok, navodi se u izvještaju.
Dugoročno je ugrožen razvojni napredak i životni standard. Izvješće navodi i izazove. Ekonomski, ekološki i tehnološki trendovi vjerojatno će ukorijeniti postojeće izazove s radnom i socijalnom mobilnosti. Pojedinci će biti blokirani u zaradi i stjecanju novih vještina, a samim time bit će lišeni poboljšanja ekonomskog statusa.
Manjak ekonomskih prilika među deset je najvećih rizika u odnosu na dvogodišnje razdoblje, ali je naizgled manje zabrinjavajući za globalne donositelje odluka na duži rok.
Rizici za Hrvatsku
U izvješću se navodi pet najvećih rizika za zemlje svijeta. Za Hrvatsku su rizici: 1) nedostatak radne snage, 2) ekonomski pad, 3) inflacija, 4) pucanje nekretninskog balona, 5) ekstremni vremenski uvjeti.
Ekstremni vremenski uvjeti predstavljaju najveći rizik prema ispitanim čelnicima. Taj je rizik u vrhu po ozbiljnosti i u naredne dvije godine.
Globalna gospodarstva uvelike su nespremna za posljedice akutnih vremenskih nepogoda, od šokova za prehrambene sustave do oštećenja infrastrukture velikih razmjera. Čelnike zabrinjavaju rezultati aktualnih istraživanja jer upućuju na to da bi do potencijalno nepovratnih promjena na planetu moglo doći i prije 2030-ih ako temperature nastave rasti.
Dezinformacije i lažne vijesti drugi su najveći rizik koji bi mogao smanjiti povjerenje i produbiti političke podjele. Čelnici su zabrinuti jer smatraju da poremećaji i zlouporabe u informiranju imaju potencijal potkopati izbore koji su godine planirani u SAD-u, Rusiji, Indiji, Meksiku i desecima drugih zemalja svijeta.
Opasnost povezana s plasiranjem lažnih i pogrešnih informacija posebno je naglašena s obzirom na napredak u sadržaju generiranom umjetnom inteligencijom.
U izvješću se navodi kako će pojedinci iskoristiti dezinformacije za daljnje širenje društvenih podjela. U nekoliko zemalja na izbore u iduće dvije godine izlaze tri milijarde ljudi, uključujući Bangladeš, Indiju, Indoneziju, Meksiko, Pakistan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države. Opasnosti dezinformacija mogu potkopati legitimitet novoizabranih vlada.
Pročitajte i ovo
Moglo bi doći i do novih nemira, nasilnih prosvjeda, zločina iz mržnje, građanskih sukoba i terorizma
Percepcija stvarnosti, također će biti polarizirana, infiltrirajući u javnost diskurs o pitanjima u rasponu od javnog zdravlja do
socijalne pravde.
Zauzvrat svemu tome, rasti će propaganda i cenzura.
Kao odgovor na dezinformacije, Vlade bi mogle biti sve više ovlaštene kontrolirati informacije.
I rizik od društvene polarizacije povezan je s greškama i obmanama u informiranju javnosti. U razdoblju nakon pandemije političke podjele su se pogoršale, a zaoštrili su ih gospodarski problemi.
Osim toga, sukob na Bliskom istoku ozbiljno utječe na egzistenciju milijuna ljudi, a aktivnosti militantnih skupina u Libanonu i Jemenu otvaraju pitanja o izbijanju šireg rata. Eskalacija međudržavnih oružanih sukoba rangirana je kao osmi najveći rizik za globalno gospodarstvo u 2024. i kao peti najozbiljniji.
Kada je riječ o dugoročnim globalnim rizicima, anketirani čelnici smatraju da do 2034. uvjerljivo najveća opasnost prijeti od onih povezanih s ekologijom, a čine pet od deset najvećih rizika.
Tehnološki rizici povezani s dezinformacijama i nepovoljnim ishodima razvoja umjetne inteligencije također ostaju prilično dominantni.
Čelnici smatraju da umjetna inteligencija ima potencijal za destabilizaciju društva zbog svoje višestruke snage na području vojnih sustava, analitike podataka i drugih sposobnosti.
Iz šire perspektive, ključne strukturne sile koje dugoročno utječu na globalne rizike jesu tehnološko ubrzanje, klimatske promjene, promjene u geopolitičkoj moći i sve veći demografski jaz.
Ekonomska ranjivost
Rezultati izvješća pokazuju kako će se nastaviti ekonomska, geopolitička i društvena ranjivost. Svi problemi koji se pojavljuju imaju potencijal postati kronični tijekom idućeg desetljeća. Stalni preokreti postaju norma, polako nestaju dobiti od ulaganja u ljudski razvoj i ljudsku otpornost, a relativno jake države postaju ranjive na šokove.
Ekstremni vremenski uvjeti mogu iscrpiti raspoloživa ekonomska sredstva i prilagodbu na klimatske promjene. Ranjivost država, sukobi i polarizacija u društvu mogli bi izložiti društvo kriminalu i korupciji.
-
''Ulica ne trpi laž, a ni ja...''Naš pjevač o životu na ulicama Italije: ''Bio sam opljačkan, bio sam gladan, znao sam danima jesti samo kikiriki...''
-
JAVLJA POLICIJATragedija u Slavoniji: Jedna osoba poginula na farmi
-
bolno!Hrvatska teško stradala u derbiju skupine i otežala si put do polufinala
