Donald Trump u Ovalni ured Bijele kuće ući će tek za dva i pol mjeseca, no već su počele analize može li ispuniti predizborna obećanja i donijeti mir Ukrajini i Bliskom istoku.
Prema pisanju Wall Street Journala, koji se poziva na izvore bliske novoizabranom predsjedniku, savjetnici Donaldu Trumpu nude zamrzavanje rata duž prve crte, konsolidaciju okupiranih teritorija za Rusiju, demilitariziranu zonu i zaustavljanje integracije Kijeva u NATO na 20 godina.
Dakle, Trumpovi suradnici bezuvjetno savjetuju zamrzavanje sukoba, prepuštanje približno 20 posto teritorija Ukrajine Rusiji i "privremeno obustavljanje" pokušaja Kijeva da se pridruži NATO-u. Postoji i varijanta u kojoj bi Ukrajina obećala da neće pokušavati ući u NATO najmanje 20 godina, a u zamjenu bi je Sjedinjene Države nastavile opskrbljivati oružjem.
Također, nakon zamrzavanja duž crte bojišnice predlaže se uspostava demilitarizirane zone dužine približno 1200 kilometara između trupa Ukrajine i Ruske Federacije. Zasad nije jasno tko će to kontrolirati, ali razmatra se mogućnost angažiranja mirovnih snaga bez sudjelovanja američkih trupa i bilo kojih struktura koje one financiraju, uključujući UN.
"Možemo pružiti obuku i drugu potporu, ali na terenu trebaju biti Europljani. Nećemo slati Amerikance da održavaju mir u Ukrajini i nećemo plaćati. Neka to rade Poljaci, Nijemci, Britanci i Francuzi", rekao je jedan od članova Trumpova tima.
Ali i CNN je objavio da će Donald Trump pokušati okončati ratove na Bliskom istoku, i to još prije svoje inauguracije 20. siječnja 2025., a to je izjavio bivši izraelski diplomat Alon Pinkas. On tvrdi da će Trump će od izraelskog premijera Benjamina Netanyahua tražiti da proglasi pobjedu nad Hamasom i Hezbolahom, a zatim da sklopi dogovor preko posrednika.
I dužnosnik Palestinske nacionalne inicijative Mustafa Barghouti misli da Trump "neće tolerirati ratove u obliku u kojem se događaju" te da će se "Netanyahu suočiti s puno čvršćim predsjednikom od onoga na kojeg je navikao", piše CNN. Međutim, Barghouti je dodao da to neće puno promijeniti Palestince "jer su obje administracije bile potpuno pristrane prema Izraelu" te da postoji bojazan da će Trump dopustiti Izraelu da anektira dijelove Zapadne obale, što bi značilo "kraj dvodržavnog rješenja".
"Idemo završiti beskonačne ratove i donijeti mir!" rekao je Donald Trump u pobjedničkom govoru.
To bi mogla postati buduća agenda vanjske politike Sjedinjenih Država. Kao predsjednik SAD-a 2020. godine je započeo povlačenje snaga iz Afganistana, koje se 2021. godine pretvorilo u gotovo pa paničan bijeg pred talibanima. Trump puno toga mjeri novcem, a između 2001. i 2021. Sjedinjene Američke Države afganistanska kampanja koštala je više od dva bilijuna dolara, a vjerojatno i još više. U njegovu mandatu u Iraku je ostalo stacionirano svega 5000 američkih vojnika, dok ih je za vrijeme Baracka Obame bilo 80.000, a u eri Georgea W. Busha 200.000, ali tada je trajao rat sa sunitskim gerilcima, kao i krvave bitke poput onih u Faludži.
Međutim, barem dvije Trumpove odluke bile su katastrofalne. Za vrijeme svog prvog mandata Trump je priznao Jeruzalem kao glavni grad Izraela, iako je istočni dio predviđen za prijestolnicu palestinske države, a protivno međunarodnom pravu priznao je i izraelski suverenitet nad Golanskom visoravni. Europska unija ne priznaje ni jedno ni drugo.
Na globalnoj razini još teži problem izazvala je njegova odluka iz 2018., kada je povukao Ameriku iz nuklearnog sporazuma s Iranom koji je krajem 2015. bio sklopljen nakon više od 12 godina međunarodnih pregovora. Bio je uvjeren da može ispregovarati "bolji dogovor" od svog prethodnika Baracka Obame. Ali njegova politika maksimalnog pritiska na Iran bila je neuspješna: godinu dana nakon povlačenja SAD-a iz ugovora Iran se također počeo postupno povlačiti iz svojih obaveza iz sporazuma. Danas je zemlja bliža izradi nuklearne bombe nego ikad i u čvrstom partnerstvu s Rusijom.
Plan za Ukrajinu
Utjecajni ukrajinski portal Strana zaključio je da, ako Sjedinjene Države žele okončati rat uz postojeću liniju fronta, postoji 80-postotno jamstvo da će se to dogoditi. Ni ukrajinske vlasti ni Europa neće se moći oduprijeti volji Washingtona jer Ukrajina u potpunosti ovisi o pomoći Washingtona i nije u poziciji inzistirati na nemogućim uvjetima. A na Rusiju bi, ako uspori taj proces, SAD mogao pokušati utjecati preko Kine i drugih zemalja globalnog juga koje su zainteresirane za što brži završetak rata.
Međutim, unutar Republikanske stranke postoji jaka ratna struja koja zagovara nastavak čvrste politike prema Rusiji. Riječ je o grupaciji koja je povezana s američkim vojno-industrijskim kompleksom, kao i s naftnim i plinskim biznisom, koji izravno profitiraju od rata u Ukrajini. Ta grupacija pokušat će uvjeriti Trumpa da je rat "dobar posao" s obzirom na to da je Amerikancima omogućio da osvoje europsko tržište nafte i plina, istiskujući Ruse. Osim toga, rat u Ukrajini veže Europu za Sjedinjene Države, čineći EU ovisnim o američkim obrambenim jamstvima. Istovremeno slabi dva glavna američka gospodarska konkurenta: Europu (zbog razaranja veza s Ruskom Federacijom) i Kinu (zbog činjenice da je sada Amerikancima lakše progurati trgovinska ograničenja protiv Kine u EU).
No ustraje li Trump na mirovnoj inicijativi, Vladimir Putin neće odbiti njegove prijedloge ako stignu, nego će ući u pregovore da bi se postigli najbolji uvjeti prekida vatre za Rusku Federaciju. Konačno, okončanje rata pod uvjetima održavanja ruske kontrole nad golemim okupiranim područjima Ukrajine bila bi zapravo velika pobjeda za Rusiju, pogotovo ako se uzme u obzir da je za nju sve moglo završiti puno gore, navodi Strana ono čega se najviše plaše u Kijevu.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
