Ovako u svijetu koriste usluge u oblaku

Rezultate globalnog istraživanja "State of the Hybrid Cloud" provedenog ranije tijekom ove godine, koji pokazuju da skoro tri četvrtine tvrtki nastavlja koristiti različite privatne i javne servise za rješenja u oblaku, obbjavila je tvrtka Veritas Technologies, lider u području upravljanja podacima. Ovi zaključci istraživanja naglašavaju potrebu za prihvaćanjem čvrste, konsolidirane strategije upravljanja podacima i sigurnošću u tvrtkama.

Pročitajte i ovo U obliku Hrvatske Kakva simbolika: U Sisku na sam dan potresa na nebu osvanuo neobičan oblak Ipak nismo samo mi krivi Revolucionarno: Otkriveno kako svemir utječe na klimatske promjene i kako zapravo nastaju oblaci

Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 1800 donositelja odluka vezanih uz IT u organizacijama s najmanje 500 zaposlenika i s najmanje 75 TB (terabajta) podataka u svakoj.

Gledano ukupno, istraživanje je otkrilo da će se opterećenja oblaka koja su kritična za poslovanje udvostručiti u sljedeća 24 mjeseca – što je rast koji je gotovo ekvivalentan kao u slučaju opterećenja koja nisu kritična za poslovanje – zbog čega će IT odjeli biti pod pritiskom da sve svoje poslovne servise, a ne samo infrastrukturu, učine visokodostupnima i sigurnima.

Javnim oblakom smatraju se usluge skladištenja i obrade podataka koje, po principu oblaka, pojedini ponuđači takvih usluga nude drugim korisnicima, odnosno tvrtkama. Primjerice, tvrtke često svoje podatke pohranjuju korištenjem Amazon Web Servicesa (AWS), Microsoftovog Azurea ili na Googleovoj infrastrukturi. Smještaju li svoje podatke i aplikacije ondje, može se reći da koriste javni oblak jer su to javno dostupne usluge za cloud.

Glavni zaključci ovog istraživanja su:

• 38 posto opterećenja sustava (u pogledu opterećenja servera i druge infrastrukture) danas se nalazi u privatnom oblaku, a 28 posto je u javnom oblaku. Međutim, očekuje se da će ove brojke rasti, i to za 7 posto u slučaju privatnog oblaka odnosno 18 posto u slučaju javnog oblaka, tijekom sljedećih 12 mjeseci.

• 74 posto velikih tvrtki trenutačno koristi usluge dvaju ili više pružatelja usluga pristupa infrastrukturi u oblaku a njih 23 posto koristi četiri ili više pružatelja usluga. To znači da teret zaštite, upravljanja i korištenja svih podataka koji se nalaze u tim heterogenim okruženjima uglavnom pada na IT odjele tvrtki.

• Geografski gledano, Japan i Brazil najdalje su odmakli u korištenju servisa u javnom oblaku jer se u tim zemljama u oblak preselilo 50 posto više poslova nego u SAD-u, Kanadi, Francuskoj i Njemačkoj.

• Kada se pogleda situacija po gospodarskim sektorima, proizvodnja prednjači u migraciji podataka u javni oblak (30 posto njihovog računalnog opterećenja je u oblaku), nakon čega slijede telekomunikacijski sektor s 24 posto, zdravstveni i financijski sektor (23 posto servisa u javnom oblaku kod svakoga od njih) te javni sektor sa 16 posto servisa u javnom oblaku.

• Više od jedne trećine ispitanika reklo je kako su troškovi glavni razlog za selidbu na javne servise u oblaku, dok je sigurnost onaj aspekt koji ponajviše ograničava i usporava taj proces. Polovica ispitanika rekla je kako su arhitekture vezane uz sigurnost i zaštitu podataka još uvijek glavni razlog zašto izbjegavaju koristiti servise u javnom oblaku. Zanimljivo je primijetiti kako one tvrtke koje su prigrlile i počele koristiti javni oblak danas kažu kako su najviše zadovoljne upravo sigurnošću što možda baš naglašava činjenicu da bi pružatelji ovih usluga trebali bolje komunicirati svoja dostignuća u ovom području.

• Značajan broj ispitanika primijetio je da će pojedini računalni poslovi uvijek ostati na serverima u tvrtki i da se neće nikad preseliti u oblak. Primjerice, njih 28 posto kaže kako će rješenja za izradu sigurnosnih kopija podataka i njihov povrat uvijek biti unutar tvrtke, 27 posto također neće u oblak seliti rješenja za oporavak od katastrofe (disaster recovery) a 26 posto tvrtki nastavit će lokalno pohranjivati sve arhive, skladišta podataka i relacijske baze podataka.

• 81 posto velikih tvrtki oslanja se na pružatelje usluga prilikom implementacije servisa u oblaku, ali i prilikom upravljanja postojećim operacijama, zbog čega se čini da će ta heterogena i "zapetljana" priroda oblaka i dalje biti velik izazov za sve IT odjele.

Istovremeno, pružatelji usluga koji mogu ponuditi visoku razinu podrške i koji su dovoljno vješti bit će neizmjerno vrijedni svojim korisnicima, naročito kako tvrtke budu sve više selile svoje poslove u javni oblak.

Privatni oblak znači, jednostavno, da tvrtka ima vlastite servere, ili iznajmljuje te servere od nekog ponuđača te usluge, na kojima “vrti” aplikacije i servise u oblaku - znači, ne koristi Amazon, Google, Microsoft odnosno njihova postojeća rješenja za oblak, već ima vlastito. Kod privatnih korisnika, recimo da je to situacija kada imaju mrežni disk kod kuće kojemu mogu pristupiti preko interneta - za razliku od Dropboxa koji je javna usluga u javnom oblaku, ovo je privatni oblak. Privatni oblak kompiciraniji je (puno) za implementaciju u odnosu na javni oblak jer se u slučaju javnog oblaka radi o postojećim servisima koje jednostavno treba zakupiti i mogu se početi koristiti na željeni način, dok u slučaju privatnog oblaka treba projektirati i upogoniti cijelo rješenje.

Istraživanje je razmatralo brzinu kojom organizacije sele svoje podatke u oblak, načine na koje kombiniraju privatne i javne servise za oblak, kao i njihova razmišljanja i analize koje su dovele do takvih odluka

Istraživanje je također otkrilo da neka ustaljena mišljenja o migraciji prema rješenjima u oblaku zapravo ne izgledaju tako u praksi. Na primjer, jedan tradicionalni pogled kaže kako se manje važni poslovi prvi sele u oblak i kako je taj proces kod njih brži.

Dok je u prvim danima rješenja u oblaku to možda i bilo tako, istraživanje je otkrilo da danas u ovom području dolazi do promjena: servisi koji su ključni za poslovanje, poput CRM-a i ERP-a, statistički se sele u oblak po istim stopama – od 25 do 30 posto – kao i drugi, za poslovanje manje važni servisi.

Hibridni oblak jednostavno znači da je dio podataka, korisničkih usluga i ostaloga što je važno tvrtkama za poslovanje djelomično u privatnom oblaku, a djelomično u javnom, odnosno da koriste oba modela korištenja oblaka - zbog čega im je i malo kompliciranija situacija kako upravljati takvom infrastrukturom. Slično kao što pojedinci mogu imati dio svojih podataka na Dropboxu, a dio na mrežnom disku kod kuće, pa moraju razmisliti kako najbolje upravljati tim podacima…