Otapanje leda moglo bi probuditi vulkane na Islandu

To bi se, procjenjuju, moglo događati u idućim desetljećima i to zbog klimatskih promjena, izjavili su u petak znanstvenici. Po njihovim riječima, nema znakova da je sadašnja erupcija ispod glečera Eyjafjallajokull, koja je prouzročila paralizu zračnog prometa nad sjevernom Europom, povezana s globalnim zatopljenjem. 'Naš rad ukazuje na to da bi moglo biti većih ili češćih erupcija na Islandu u sljedećim desetljećima', rekao je vulkanolog Freysteinn Sigmundson sa Sveučilišta u Islandu.

Pročitajte i ovo Objavljen poziv na evakuaciju Vulkan na Islandu ponovno erumpirao: Ovo je peta i najača erupcija od prosinca Izvanredno stanje Ponovno se probudio vulkan na Islandu: Evakuirani stanovnici ribarskog grada

>> Oblak vulkanskog pepela tijekom noći stiže nad Hrvatsku

'Globalno zatopljavanje topi led i to može utjecati na sustav magme', rekao je on za Reuters. Istodobno sa završetkom ledenog doba prije 10.000 godina pojavila se vulkanska aktivnost na Islandu, očito zbog toga što su se stanjile ledene kape i zemlja se uzdigla. Carolina Pagli, geofizičarka na Sveučilištu u Leedsu u Engleskoj, izjavila je da bi klimatske promjene također mogle izazvati vulkanske erupcije ili potrese na lokacijama kao što su Mount Erebus na Antarktici, Aleutski otoci Aljaske ili Patagonija u Južnoj Americi.

Vulkanske erupcije mogu dovesti do pada temperature

Praćenje utjecaja vulkanskih erupcija na kratkoročna kolebanja srednje globalne prizemne temperature zraka pokazuju da taj utjecaj može biti znatan, priopćeno je danas ih Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). Nakon provedenih istraživanja tek će se moći utvrditi koliko je prekjučerašnja erupcija vulkana na Islandu imala utjecaja na promjenu temperature zraka na globalnoj skali, rekao je pomoćnik ravnatelja DHMZ-a Krešo Pandžić.

Pandžić napominje da je u nekoliko slučajeva jakih vulkanskih erupcija u posljednjih 200 godina primijećena znakovita promjena srednje globalne temperature zraka na prizemnom sloju atmosfere i ustanovljeno da je u dva slučaja pad te temperature bio veći od 0,5 stupnjeva Celzijevih.

Taj pad temperature izazivaju sumporne soli koje, nakon erupcije, ostaju lebdjeti u stratosferi na visini između 20 i 30 kilometara iznad tla. Te soli upijaju i raspršuju dio Sunčeva zračenja koje bi u njihovu odsustvu stiglo do Zemljine površine. Navedene sumporne soli također utječu na ozonski sloj. Njihov utjecaj počinje nekoliko dana nakon erupcije i traje nekoliko godina, ističe pomoćnik ravnatelja DHMZ-a. DHMZ priopćio je danas da se oblaci s vulkanskom prašinom od erupcije na Islandu premještaju sjevernom i sjeverozapadnom Europom, a u subotu pred jutro vjerojatno će doći i do sjeverne granice Hrvatske. (Hina)