Predsjednik talijanskog Senata Franco Marini na proslavu je pozvao predsjednike parlamenata 27 zemalja članica Unije i triju zemalja kandidata za članstvo (Hrvatska, Turska i Makedonija). Hrvatsko izaslanstvo predvodi predsjednik Sabora Vladimir Šeks.
Pročitajte i ovo
Među ostalima, na skupu u velikoj dvorani talijanskog Senata će govoriti predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso, predsjednik Europskog parlamenta Hans-Gert Poettering i talijanski premijer Romano Prodi. Na popisu govornika su i bivši talijanski i francuski predsjednici Carlo Azeglio Ciampi i Valery Giscard d'Estaing (jedan od tvoraca odbačenog europskog ustava) te bivši predsjednik EK Jacques Delors.
Predsjednik Hrvatskog sabora Šeks će se nazočnima obratiti u dijelu programa pod nazivom "Parlamenti u srcu izgradnje Europe".
Proslava u Rimu bit će jedna od triju središnjih proslava 50.
godišnjice Rimskih ugovora. Tako će se premijeri zemalja EU okupiti u Berlinu i usvojiti zajedničku europsku deklaraciju, a predsjednici država će godišnjicu obilježiti u Bruxellesu.
Rimskim ugovorima, potpisanima 25. ožujka 1957. u glavnom talijanskom gradu, osnovane su Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom). Države potpisnice (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka) tim su dokumentima ustanovile carinsku uniju među državama i postavile kriterije i temeljne ciljeve stvaranja zajedničkog tržišta koje bi osiguralo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, odnosno postigao se jedinstveni razvoj ekonomija, kontinuirani ekonomski razvoj i povećao standard života stanovnicima država članica.
Od 1973. do 1986. u EEZ su ušle Danska, Irska, Velika Britanija, Grčka, Španjolska i Portugal, a godine 1992. ugovorom u Maastrichtu EEZ je preimenovana je u Europsku uniju. Tri godine kasnije u EU ulaze Finska, Švedska i Austrija, a 2004. još deset pretežno istočnoeuropskih zemalja. Postojeći sastav Unije kompletiran je 1. siječnja ove godine pristupom Bugarske i Rumunjske.
Ono što je krenulo kao Europska ekonomska zajednica, u 50 je godina pretvoreno u zajednicu temeljenu na zajedničkim vrijednostima - slobodi, demokraciji, vladavini prava, poštivanju ljudskih prava i jednakosti.
Kako se navodi na internetskoj stranici Unije, razloga za proslavu 50. rođendana je mnogo. Stvoreni su mir i stabilnost (pedeset godina bez rata između bilo koje zemlje članice EU presedan je u povijesti), razvijeni su sloboda i demokracija na gotovo cijelom kontinentu, ostvaren izniman društveni (životni standardi u EU među najvećima su u svijetu), i ekonomski napredak.
No, slaveći pola stoljeća postojanja, Unija je ujedno suočena i s najvećom krizom od svoga osnutka nakon što su francuski i nizozemski birači na referendumima odbacili europski ustav, koji je trebao zamijeniti postojeće ugovore i osigurati nesmetano djelovanje europskih institucija u proširenoj Uniji.
