Nova vulkanska erupcija dogodila se u nedjelju na Islandu kada je stvorila pukotinu dugu kilometar. Pukotina se prostire unutar zaštićene zone, dok se druga, manja, stvorila 100 metara od prvih kuća.
Stanovnici Grindavika nastoje ostati što pozitivniji dok stručne službe nastavljau graditi pregrade kako bi usmjerile većinu užarene mase što dalje od gradske luke i industrije.
"Oko podneva smo imali novi šok kada se pukotina s tekućom lavom otvorila unutar gradske zone", rekao je Víðir Reynisson, voditelj Civilne zaštite te objasnio kojom tehnikom nastoje obraniti Grindavik od lave.
"Lavu se može hladiti polijevanjem vodom koja se pumpa iz mora. To je jedna od opcija koju razmatramo ako bude trebalo spašavati makar dio Grendavika."
Pročitajte i ovo
"Erupcija je bila očekivana"
U studiju Dnevnika Nove TV situaciju na Islandu komentirao je profesor Dražen Balen s geološkog odsjeka PMF-a u Zagrebu.
"Nažalost ova erupcija bila je očekivana. To je sad pitanje je li to početak kraja ili kraj početka, ali u tijeku je dugotrajan geološki proces i naravno da će on sada biti konstanta u njihovim životima", odgovorio je na pitanje je li druge erupcija u mjesec dana bila očekivana.
Pročitajte i ovo
Na upit o buđenju vulkanskog sustava odgovorio je pojasnivši da se "Island nalazi na mjestu lanca reakcija dugačkog nekoliko tisuća kilometara, koji se proteže od jednog do drugog svjetskog pola. Razmicanjem Zemljinih ploča, uzdiže se plašt te se stvara taljevina".
Profesor Balen objasnio je i da su islandske vlasti učinile dobar potez kada su odlučile graditi barijere oko Grindavika nakon erupcije u prosincu.
"Veći tok lave ne može se zaustaviti. Oni su napravili nasip visok otprilike dva metra i on je izdržao 24 sata i izdržao taman onoliko koliko je mogao. Time su spasili sjeverni dio grada."
Pročitajte i ovo
Gost Dnevnika Nove TV podijelio je i da se ne očekuje blokada zračnoga prometa.
"2010. godine kada se to posljednji put dogodilo, u erupciju se uključila i voda. U ovome slučaju, ako se rascjepi nastave stvarati prema jugu, prema luci, onda postoji mogućnost da se promijeni karakter erupcije u tzv. freatomagmatsku. Ona ima mogućnost stvaranja velike količine pepela, koji se može dići u velike visine. No, trebao bi postići visinu veću od deset kilometara", objasnio je.
Profesor je poručio i da su erupcije na Islandu "pravi prirodni laboratorij".
"Koliko god se to čudno činilo, dobro je ustvari da možemo pratiti vulkan uživo", zaključio je.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
