„Ponovno je za vrijeme aktualnog prijepodneva, kao i zadnji put, objavljena lažna vijest vezano uz 3D snimanje i štete nakon potresa. Novinarka nas je tražila izjavu danas u 12.53, a otprilike je oko 14.30 sati objavljen članak bez naše izjave. I moram demantirati jer se radi o neistinama”, izjavila je Obuljen Koržinek novinarima u Saboru.
Pojasnila je da prepiska koju Ministarstvo posjeduje i koju bi dostavili novinarki da im je ostavila primjereno vrijeme vidi se da su bili u komunikaciji, da je Ministarstvo snimalo, odnosno na zahtjev Gradskog zavoda je Ministarstvo dalo nalog Geodetskom fakultetu da zgradu Muzeja arhitekture snimi u travnju 2020. godine.
Posjedujemo prepisku između ravnateljice, Ministarstva, Gradskog zavoda i projektanata, gdje se vidi da su projektanti znali za te snimke, da su ih imali i oni pišu u dokumentaciji da su koristili te snimke, ali s obzirom na to da su se u međuvremenu događali dodatni potresi i progresivne štete, kako na ovom objektu, tako i na mnogim drugima, trebalo je neko dodatno dosnimavanje, kazala je.
"S obzirom da smo sada objedinili cjelokupno izvješće vezano za angažman Geodetskog fakulteta, mi ćemo to izvješće tijekom sljedećeg tjedna objaviti na našim stranicama. Vidjet će se da je snimljeno više od 200 zgrada, točno za koje se zgrade dokumentacija koristila, vidjet će se da smo za neke zgrade mi snimili jedan dio koji je izgledao nestabilan i za koji je trebalo donositi brzo odluke hoće li se nešto demontirati, a da su se kasnije u procesu projektiranja neke stvari dodatno dosnimavale i ono što je ključno, vidjet će se da je potpuno lažna teza da je bilo što preplaćeno”, najavila je.
Upravo suprotno, naglašava, vidi se da je postignuta cijena koja je višestruko manja od one koju je nama Geodetski fakultet ponudio dva dana nakon potresa.
Na opasku novinara da HAZU kaže da su svoje snimanje tražili nakon što iz Ministarstva nisu mogli dobiti snimku, a još su to 3D skeniranje platili i osam puta manje, ministrica naglašava kako u prepisci točno piše da su korištene snimke za potrebe analize postojećeg stanja. Iz te prepiske, poručuje, vidljivo je da su projektanti koristili te snimke i upravo zato je odobreno u trošku projektiranja da se ono što je trebalo dosnimiti, vjerojatno radi progresivnih šteta, snimi.
„Potres je bio 22., mi smo 24.3. dogovorili, u trenutku dok je bio lockdown i nije bilo tvrtki koje to rade niti mogućnosti javne nabave jer je to bilo potrebno u roku nekoliko dana, a za to nismo imali ni novca. U tom trenutku ugovorili smo snimanje primarno kako bismo dokumentirali stanje tamo gdje će se morati demontirati zabati ili pročelja jer da nismo imali te snimke ne bismo nikada kasnije te zgrade mogli obnoviti”, naglasila je. Te su snimke, pojašnjava, korištene za donošenje odluka hoće li se nešto demontirati ili ne, a kasnije su korištene za analizu postojećeg stanja, što je prvi korak u ishođenju dokumentacije za obnovu kulturnih dobara i sve je to dokumentirano.
Za svaku kuću i zgradu, napominje, imaju slijed gdje se koristila samo jednom, gdje je snimano, gdje nije snimano, gdje je ponovno snimano.
Upitana o nesrazmjeru između troškova, ministrica je kazala da neke tvrtke iskazuju cijenu po objektu, a neke druge iskazuju po kvadratu. Geodetski fakultet nama je dao ponudu da će maksimalno koštati sto kuna po kvadratu i, po našim podacima, taj je iznos s njihove strane iskazan na samo tri objekta, a većina se kretala između 20 i 30 kuna po kvadratu, što je ovisilo o složenosti građevine, o opasnosti, o tehnici i tehnologiji koje su trebali koristiti da bi snimili zgradu, kazala je. Kada smo sve sravnili, sve zgrade koje su snimljene i svu dokumentaciju, mislim da smo dobili prosječnu cijenu po kvadratu od nekih 27 kuna, istaknula je ministrica.
