Politički veteran Geert Wilders dobio je jasan mandat za pregovore o koalicijskoj vladi, osvojivši 23 posto glasova na izborima 22. studenoga.
No, želi li postati premijer, morat će potencijalne koalicijske partnere uvjeriti da je spreman na kompromis u vezi radikalnih ideja da se prekine vojna pomoć Ukrajini, smanji financiranje klimatskih ciljeva i ograniči ustavom zajamčena sloboda vjeroispovijesti.
Potrebna mu je potpora najmanje dviju umjerenih stranaka da bi osigurao 76 od 150 mandata u parlamentu i formirao desnu vladu.
Pročitajte i ovo
Puno toga će ovisiti o spremnosti na suradnju dviju proeuropskih stranaka, konzervativne Narodne stranke za slobodu i demokraciju (VVD) odlazećeg premijera Marka Ruttea i centrističkog Društvenog ugovora Pietera Omtzigta.
Wilders je godinama iz oporbenih klupa utjecao na oblikovanje nizozemske politike, potičući strah od migracija i s time povezujući šire teme poput troškova života, stanovanja i zdravstva. Umjerene stranke već su usvojile tvrđa stajališta o migracijama kako bi smanjili gubitak glasova na desnici, no nijedna nije prihvatila Wildersoveu ideju da se migracija potpuno zabrani.
Wildersova vlada će sasvim sigurno dovesti do promjene imidža Nizozemske u Bruxellesu i odnosa s partnerima u EU-u. No, članstvo zemlje u Uniji nije ugroženo, jer je za potencijalne koalicijske partnere to tema o kojoj se ne pregovara.
Pročitajte i ovo
"Nizozemsku se doživljava kao otvorenu, inovativnu i naprednu državu s otvorenim društvom i sada odjednom čujemo drugačije tonove....Pitanje je je li to stvarna promjena ili će se na kraju, kao što često biva u Nizozemskoj, postići kompromis i prijelazna rješenja", rekao je Kees van Rij, bivši diplomat i savjetnik u Centru za strateške studije u Den Haagu.
Nizozemci su poznati po pragmatičnoj politici, otvorenom gospodarstvu i stoljetnoj tradiciji vanjske trgovine. Pod Rutteom, premijerom s najdužim stažem u povijesti, Nizozemska je u turbulentnim vremenima bila stabilan i predvidiv europski partner.
Pročitajte i ovo
No, šokantna Wildersova pobjeda pokazuje da Nizozemska nije imuna na zaokretanje Europske unije udesno nakon jačanja populista u Poljskoj, Italiji, Mađarskoj i Slovačkoj.
"Bez obzira na to kako će izgledati nova koalicija, njegov uspjeh će promijeniti politički diskurs, i u Nizozemskoj i u Europi", piše portal Eurointelligence.
Među predizbornim obećanjima Wildersove stranke bilo je premještanje nizozemskog veleposlanstva u Jeruzalem i zatvaranje diplomatskog ureda u "korumpiranoj" Palestinskoj samoupravi.
Zbog slogana "Netherlands first" (Nizozemska na prvom mjestu) i zagovaranja zatvorenih granica, Rene Cuperus iz Instituta Clingendael nazvao je rezultate izbora "Trumpovskim trenutkom u nizozemskoj politici".
"Ovo bi se moglo nazvati potresom. Nitko nije očekivao ovakve rezultate, pa ni Wilders", rekao je.
Pročitajte i ovo
Wildersova vlada mogla bi otežati donošenje odluka u EU-u
Vlada s njime na čelu mogla bi u nekoliko područja otežati proces donošenja politika na razini EU-a.
Wilders bi mogao blokirati povećanje europskog proračuna za pomoć Ukrajini i upravljanje migracijama. Također je vrlo vjerojatno da će se udružiti s Mađarskom u zahtjevu da EU bude oštrija prema neregularnim migracijama i, poput Slovačke, usprotiviti se slanju vojne i novčane pomoći Ukrajini. Nizozemska je pod Rutteom donirala Ukrajini više od sedam milijardi eura, uključujući borbene zrakoplove F-16.
Pročitajte i ovo
Konačno, Wilders će se najvjerojatnije protiviti primanju Ukrajine, Moldavije i zapadnobalkanskih država u blok 27 europskih zemalja.
Ostaje za vidjeti što će od toga preživjeti koalicijske pregovore. Dilan Yesilgoz, nova šefica VVD-a, rekla je u noći prije izbora da neće ući ni u koju vladu na čelu s Wildersom, no sudjelovanje stranke nije isključila.
Omtzigt, lider Društvenog ugovora, naglasio je da s Wildersom nema kompromisa koji bi značili kršenje ustava, osobito prve riječi prvoga članka koji zabranjuje diskriminaciju.
Pročitajte i ovo
Wilders je proteklih godina govorio da će ukinuti taj članak, uključujući zabranu nošenja pokrivala za glavu te zatvaranje džamija i islamskih škola, no poslije je s drugim strankama tražio zajednička rješenja.
