Nakon 52 godine pojavilo se moguće rješenje misterioznog bijega - Ipak su živi?

U najslavnijem bijegu iz zatvora ikad, 1962. godine, zatvorenici su pobjegli koristeći splav, i nikad više nisu viđeni. Novi računalni model sad ukazuje na to da, ako su krenuli u ponoć, mogli su živi doći do obale. No, ukoliko su krenuli ranije ili kasnije s bilo koje strane, vrlo je vjerojatno da su umrli u hladnim vodama zaljeva San Francisco.

Ovo istraživanje je provedeno od strane nizozemskih znanstvenika sa Sveučilišta Delft te Instituta Deltares.
Ovaj bijeg iz zatvora, po kojem je snimljen film 'Bijeg iz Alcatraza', jedan je od najsmjelijih i najzamršenijih koji je ikad izveden.

Tri pljačkaša banaka - Clarence Anglin, John Anglin i Frank Morris, mjesecima su kopali tunel za bijeg iz svojih ćelija i to pomoću naoštrene žlice.

Pročitajte i ovo 150. obljetnica rođenja U čast slavne spisateljice HNB izdaje posebne kovanice: Evo koliko treba izdvojiti za njihovu kupnju Očevid u tijeku Opljačkana banka u Istri: Razbojnici zaprijetili pištoljem i odnijeli novac, policija traga za počiniteljima

U noći 11. lipnja 1962. godine hrabri trojac je u svoje krevete postavio maske glava izrađene od sapuna, toaletnog papira i kose te nečujno ispuzao iz zatvora koji je dotad slovio kao onaj iz kojega je nemoguće pobjeći.

Pretpostavlja se da su muškarci napravili splav na napuhavanje od kabanica i na njemu ušli u zaljev San Francisco.

BIZARNA PUTOVANJA: Biste li ovdje na godišnji odmor?

Unatoč intenzivnoj potrazi muškarci nikad nisu pronađeni. Još uvijek je ostalo nepoznato jesu li se dokopali obale ili su umrli u hladnim vodama.

Tim nizozemskih znanstvenika želi rasvijetliti ovaj slučaj, i to 52 godine nakon što je postao misterij.
Dr. Rolf Hut je izjavio kako zajedno sa svojim kolegama radi na hidrauličkom modelu, pod nazivom 3Di, koji se koristi za simulaciju kretanja vodenih tijela u deltama i uvalama.

Znanstvenici njime žele ponovno pokušati analizirati što se dogodilo te davne 1962. godine.

'Nismo znali točno vrijeme kada su zatvorenici pokrenuli svoje brodove pa smo odlučili objaviti 50 virtualnih plovila svakih 30 minuta, u vremenu između 20 sati i 04 sata ujutro, i to s različitih mjesta s kojih su mogli krenuti na pučinu. Zanimalo nas je gdje će plovila završiti', rekao je stručnjak za simulacije, Fedor Baart.

Znanstvenici su došli do zanimljivih zaključaka.

Otkrili su da, ako su zatvorenici pobjegli u satima prije ponoći, gotovo sigurno su poginuli.

'U najgorem slučaju, veslanje bi bilo neučinkovito jer bi ih odlazak plime povukao na ocean i tamo bi umrli od hipotermije. Zaljev San Francisco ima jednu od najjačih plimnih struja koja prolazi ispod mosta Golden Gate. No, ako su u vodu ušli kasnije, nakon 01 sat u noći, plima bi imala obrnuti proces i bijeg bi imao posve drugačiji tijek', tvrde znanstvenici.

Naime, bjegunci bi tada bili gurnuti prema zaljevu i onda, ovisno o načinu na koji bi veslali, bili bi usmjereni prema Berkeleyju i ušću rijeke Sacramento, ili čak prema jugu i prema Oaklandu.

U oba slučaja proveli bi u vodi toliko vremena da bi vjerojatno umrli od hipotermije ili bi ih pokupila policija.

Međutim, ovaj znanstveni tim je pronašao jednu malu mogućnost u kojoj je moguće njihovo preživljavanje.

Naime, u slučaju da je trojac krenuo točno u ponoć i da je naporno veslao prema sjeveru, snažne struje su mogle raditi u njihovu korist.

'Ako su krenuli točno u ponoć, struja ih je povukla točno prema mostu Golden Gate. No, trenutak u kojem su bili veoma blizu mostu, mogao je biti i trenutak u kojem se plima mijenja. I to im je moglo dati vremena da se dokopaju izbočina na sjevernoj strani mosta', zaključaj je istraživača.

Tim je napravio vizualizacije koje prikazuju 'najgori mogući scenarij', u kojem zatvorenici ne veslaju, kao i 'najbolji mogući scenarij', u kojem veslaju prema sjeveru brzinom od 25 centimetara u sekundi.

Model također predviđa da bi bilo koji ostaci splava doplovili natrag u zaljev, prema Angel Islandu, gdje je FBI i pronašao veslo i neke osobne stvari.

Ova ekipa znanstvenika je istaknula kako ovaj model ne može dokazati što se točno dogodilo, no pomaže prikazati najizglednije scenarije.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook