Stručnjaci predviđaju da će se snažan demografski rast nastaviti te zaoštravati ionako goleme izazove u svijetu, od proizvodnje hrane za sve, 'starenja' stanovništva u nekim zemljama do opasne rodne neravnoteže u drugima.
Zemlji je velik teret već i sedam milijarda ljudi, a pritisak će postati neizdrživ kada na njoj bude devet milijarda ljudi 2050., kažu analitičari i upozoravaju da samo revolucija u korištenju energije, vode i zemlje može spriječiti katastrofu.
'Demografski rast će premašiti ljudske sposobnosti'
Pročitajte i ovo
Tinejdžerica na čelu?
Zajedno se voze tenkovima, testiraju i oružje. Objavještajci tvrde: "Ona je nasljednica Kim Jong Una"
750.000 dolara
Otkriveno kako je Hrvatica godinama izvlačila novac u UN-u: "Ovo je tužno za hrvatsku zajednicu u SAD-u i za Ministarstvo"
POLICIJSKA ISTRAGA
Na ulici uočili sumnjivog muškarca, pa mu pretražili stan: Imali su što i vidjeti
SVI SU BILI ISKUSNI
Petero Talijana nikad nije izronilo iz špilje na Maldivima: Što je pošlo po zlu? Ovo su teorije istražitelja
1092 prodana stana
Cijene stanova u ovom gradu ruše rekorde: "Tu više ne govorimo o klasičnom tržištu"
Godine 1798. britanski ekonomist Thomas Malthus predvidio je da će demografski rast premašiti ljudske sposobnosti da proizvedu dovoljno hrane. Zahvaljujući napretku u poljoprivredi i industrijskoj revoluciji, njegove se mračne prognoze nisu obistinile unatoč udvostručenju broja stanovnika, ali prijetnje su prisutne.
Simbolično rođenje sedammilijarditog stanovnika Zemlje donijet će planetu dvije milijarde ljudi više nego 11. srpnja 1987., kada je Zagrebu, tada domaćinu sportskih igara Univerzijade, pripala čast da u njemu bude proglašeno rođenje petmilijarditog stanovnika Zemlje Mateja Gašpara.
Za ovakav rast bi trebalo osigurati drugi planet
Rast broja stanovnika planeta ugrozio je izvore, bilo da je riječ o pitkoj vodi, obradivu tlu, moru ili šumi. Slikovito, ako bi se rast nastavio ovakvim ritmom do 2030., trebalo bi osigurati drugi planet koji bi zadovoljio ljudske potrebe za hranom, vodom, energijom i skladištenjem otpada s našeg planeta, objavila je ekološka mreža Global Footprint Network (GFN).
Ugljen, nafta i plin olakšali su modernome čovjeku život, ali donijeli i štetne nuspojave, plinove s učinkom staklenika koji mijenjaju klimu na Zemlji i štete ekosustavima koji hrane njezine stanovnike.
Predsjednik GFN-a Mathis Wackernagel sažeo je prijetnje riječima 'Od eksplozije cijena hrane do nastranih klimatskih promjena, pred našim su gospodarstvima godine trošenja iznad naših mogućnosti'.
Pitanje demografskog rasta izbjegava se u političkim krugovima
Zagovaratelji održiva rasta ocjenjuju da bi se stanovništvo trebalo stabilizirati na osam milijarda, a siromašnim zemljama trebalo bi omogućiti da iziđu iz siromaštva, smanje pritisak na prirodne izvore i ljude učine manje ranjivima na klimatske promjene.
Neki stručnjaci drže da je za takvu stragegiju ključna kontrola rađanja, čemu se oštro protive Katolička crkva i druge vjeroispovijesti. Ekonomisti pak drže da je bitno smanjiti siromaštvo i omogućiti obrazovanje, napose školovanje žena.
Unatoč brojnim znanstvenim studijima o načinima za smanjenje demografskog rasta, to se pitanje uglavnom izbjegava na političkim sastancima na vrhu.(Hina)