Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

BiH političari iz triju konstitutivnih naroda pokušavaju nametnuti jedni drugima svoje viđenje ustroja države, umjesto da traže najmanji zajednički nazivnik kod različitih koncepata. Bosna i Hercegovina je u dubokoj krizi, izjavio je visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Miroslav Lajčak.


Lajčak je pred članovima Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta rekao da je Bosna i Hercegovina nefunkcionalna država, u kojoj postoje tri različita koncepta uređenja, a dva od ta tri se u potpunosti isključuju. 

Vezani članci Slika nije dostupna Josipović u SAD-u Slika nije dostupna Lajčak: 'Stanje u BiH još uvijek krhko'

'Nitko ne traži najmanji zajednički nazivnik u tim konceptima, nego svi pokušavaju nametnuti svoje viđenje drugima',
rekao je Lajčak.

Lajčak je rekao da Bošnjaci traže unitarnu državu s jakim središnjim institucijama, da Srbi žele jake entitete koji bi prenijeli neke ovlasti na središnju državu, a Hrvati se zauzimaju za federalno uređenje s tri razine vlasti.

Svi se slažu da sadašnje rješenje iz Daytonskog sporazuma nije dovoljno, ali nema suglasnosti o tome kako promijeniti postojeće stanje, rekao je visoki predstavnik.

Prema Lajčaku, većina građana u Bosni i Hercgovini zna što želi - stabilnu i sigurnu parlamentarnu demokraciju uključenu u europske integracije - dok politički vođe znaju 'samo ono što neće, ne i ono što hoće'.

U Bosni i Hercegovini, za razliku od Europske unije koju čini 27
zemalja, ne postoji jedinstveni ekonomski prostor zbog nepostojanja jedinstvenog seta pravila, a polovica stanovništva živi ispod praga siromaštva, ističe Lajčak.

Visoki predstavnik ponovio je da njegove mjere, usmjerene na poboljšanje učinkovitosti središnje vlade i parlamenta, koje su naišle na žestoki otpor u Republici Srpskoj, ne dovode u pitanje Daytonski sporazum niti omogućavaju da bilo koji od bosanskohercegovačkih naroda bude nadglasan.

Mjerama koje je Lajčak donio prošli mjesec žestoko se usprotivio srpski entitet, što je Bosnu i Hercegovinu gurnulo u dosad najveću krizu od završetka rata.

Lajčak je 19. listopada donio odluku o izmjenama Zakona o Vijeću ministara BiH kojima se osigurava da se sjednice tog tijela mogu održavati u nazočnosti većine ministara te da odluke koje oni donose postaju punovažne kada za njih glasuje natpolovična većina, pod uvjetom da je za njih barem po jedan ministar iz reda konstitutivnog naroda.

Pored toga, Lajčak je zatražio da i Parlament BiH na sličan način do 1. prosinca izmijeni svoj poslovnik o radu.

Visoki predstavnik međunarodne zajednice je sigurnosno stanje ocijenio stabilnim i bez znakova pogoršavanja, ali je zato za političku situaciju upotrijebio izraz 'duboka kriza'.

On je kao pozitivan pomak istaknuo Mostarsku deklaraciju, koju su potpisali čelnici šest parlamentarnih stranaka, zatim akcijski plan dogovoren prošli tjedan u Sarajevu, o provedbi te deklaracije.

Lajčak je izrazio uvjerenost da će lokalni političari ipak uspjeti
postići dogovor o provedbi njegovih mjera do istjecanja roka 1. prosinca, ističući da korištenje njegovih širokih ovlasti nije ono što želi. 

'Ja sam u BiH u dvostrukoj ulozi, kao visoki predstavnik međunarodne zajednice imam široke ovlasti, a kao posebni izaslanik EU-a zadaća mi je da pomažem domaćim snagama kroz partnerski odnos. Više volim ovu drugu ulogu', rekao je Lajčak.

Bosna i Hercegovina je ostala jedina zemlja u regiji koja još nema parafiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, budući da nije ispunila uvjete koje postavlja EU-u, u prvom redu riječ je o reformi policije.

Lajčak ističe da su Mostarska deklaracija i sarajevski dogovor o akcijskom planu o njezinoj provedbi koraci u pravom smjeru, koji bi mogli dovesti do parafiranja SSP-a, 'ali dotle još nismo stigli'.