Kosovo podijelilo Europu

Za britanski Guardian to je test jedinstva Europske unije. 

Pročitajte i ovo Saakašvili: Neovisnost Kosova nije važan problem Azerbejdžan ne priznaje neovisnost Kosova

'Europa je već podijeljena po tom pitanju', primjećuje Guardian te navodi kao primjer Španjolsku koja je suočena sa separatizmom u vlastitim redovima.

Financial Times ocjenjuje da je 'stajalište EU-a daleko od savršenog, ali to je politički smjer kojeg podupiru ključne članice Unije, poput Velike Britanije, Francuske, i Njemačke'.

'EU mora dati do znanja da je put pridruženja Kosova Uniji otvoren, uključujući i zemlje zapadnog Balkana pa tako i Srbiju'.

Francuski, lijevo orijentiran Liberation pita se 'koje trajno
rješenje može Europska unija osigurati Kosovarima'. Taj dnevni list također ističe da Europa 'stvara presedan jer će Flamanci, Katalonci, Baski i Korzikanci ulazudno osuđivati dvostruka mjerila'.

'Stvaranje te mikro države... bez i najmanje gospodarske održivosti i iznimno korumpirane nosi opasnost destabilizacije', smatra Liberation.

Le Figaro je, međutim, optimističan. 'Europske su nesuglasice, koliko god duboke bile, kontrolirane', ocjenjuje taj francuski dnevni list. 

'Stigao je trenutak da EU konačno pokaže svoju sposobnost da stabilizira Balkan', piše Le Figaro. 

>> Kosovski tisak: Nova država čeka priznanje

>> Video: U sukobima policije i prosvjednika ozlijeđeno 50 osoba

>> Ministri EU-a usuglašavaju stajališta oko Kosova, Rusija traži izjašnjenje UN-a, a Slovenija je suzdržana

Ruski tisak piše da je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova stvorilo 'presedan' koji će Moskvi omogućiti priznavanje Abhazije i Južne Osetije, separatističkih gruzijskih pokrajina.

'Presedan je napravljen', piše Gazeta.

'Neovisnost Kosova. Što je sljedeće', stoji u tekstu dnevnog lista
Izvestia.

Kommersant, dnevni list blizak Kremlju, piše da 'nije isključeno da ruski predsjednik uskoro potpiše posebne odredbe o odnosima Rusije s Abhazijom i Južnom Osetijom'.

Tim bi se dokumentima legitimirala nova razina odnosa Rusije s tim nepriznatim republikama, tj. otvorila bi se ruska diplomatska predstavništva u njihovim glavnim gradovima, što bi predstavljalo 'de facto' priznavanje tih republika od strane Moskve.

'Malo je vjerojatno da bi zbog toga došlo do pogoršanja odnosa između Rusije i Zapada' jer se čini da je Kremlj odlučio odgoditi 'de jure' priznavanje, čekajući razvoj situacije.

Sličnog je mišljenja i Nezavisimaja Gazeta koja ocjenjuje da
'zamućenje' odnosa sa zapadnim partnerima, zbog oštrog protivljenja Moskve kosovskoj nezavisnosti, 'neće poprimiti prijeteći karakter, jer su sve strane svjesne da je važno zadržati međusobnu suradnju na međunarodnoj sceni'.

'Ne treba također isključiti omekšavanje stava Rusije pod uvjetom da se navikne na novu državu', zaključuje Nezavisimaja Gazeta.

Njemački Die Welt piše da u 'europskim prijestolnicama vlada
zabrinutost zbog eksperimenta čiji je ishod nesiguran'. Kao primjer gdje vlada najveća bojazan spominje se Španjolska koja je suočena s baskijskim separatizmom.

'Nezavisnost nije posljednja točka već početak dugog i teškog puta... jedan od najvažnijih ciljeva bit će okončati stanje nesigurnosti kako bi se privukli ulagači', piše taj list i podsjeća da do toga neće doći ako ne budu uspostavljene stabilne vladine institucije i ako zemlja u najbržem mogućem roku ne usvoji europske norme.

Berliner Zeitung ocjenjuje da Europska unija 'želi igrati jednu od
glavnih uloga na međunarodnoj sceni i mora svojim susjedima pokazati da je za to sposobna'.

Za Suddeutsche Zeitung 'rađanje nove države neće izazvati entuzijazam nigdje u Europi jer za to ne postoje uvjeti'.