Ministri EU-a usuglašavaju stajališta oko Kosova, Rusija traži izjašnjenje UN-a, a Slovenija je suzdržana

"Danas ćemo o tome raspravljati i možda ćemo usvojiti zaključke", rekao je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel po dolasku na sastanak Vijeća EU-a.

Pročitajte i ovo Novi paketi zakona Primorac potvrdio: "Porez na kratkoročni najam treba povećati četiri puta" NEDOSTAJE NAM MILIJUN EURA Susjedi počinju s proizvodnjom staničnih pripravaka koji spašavaju živote, a gdje je Hrvatska zapela?

"Današnji sastanak namijenjen je dogovoru o tome kako pomoći da se zapadni Balkan približi EU-u. Nadam se da ćemo biti jedinstveni, kao što smo bili jedinstveni kada smo donosili odluku o slanju policijske i pravosudne misije i to je glavno", dodao je Rupel.

"Nadam se da ćemo doći do zajedničke platforme, koja će EU-u omogućiti zajedničko stajalište o Kosovu i Srbiji", izjavio je danski ministar vanjskih poslova Per Stieg Moeller, ističući da je važno uputiti poruku Srbiji da se "neće pridružiti Rusiji, nego Europi".

Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn rekao je "da će riječ neovisnost biti izgovorena oko kasno popodne oko 17. ili 18 sati", kada je predviđen zavrešetak ministarskog sastanka.

Većina članica EU-a u svojim prvim reakcijama nakon proglašenja neovisnosti Kosova nisu htjeli zauzimati stajališta o priznanju prije sastanka Vijeća EU-a.

Očekuje se da će šefovi diplomacija zemalja članica donijeti
zaključke ili zajedničku izjavu u kojoj bi trebali istaknuti da
"primaju na znanje" proglašenje kosovske neovisnosti, a da priznanje nove države spada u nadloženost svake države pojedinačno.

Prema najavama, većina država članica EU-a trebala bi priznati Kosovo odmah ili vrlo brzo nakon proglašenja neovisnosti. Cipar i Rumunjska još su prije najavili da neće priznati neovisnost Kosova, dok Grčka, Španjolska, Slovačka i Bugarska imaju određene rezerve i vjerojatno će im trebati duže vremena da to priznaju.

Odluka o slanju policijske i pravosudne misije EU-a na Kosovo već je donesena i ona bi se mogla početi raspoređivati već ovaj tjedan. Raspoređivanje će trajati 120 dana, a za to vrijeme odgovornost za stanje na Kosovu ostat će na UN-ovoj misiji UNMIK.

U nedjelju su europske članice Vijeća sigurnosti UN, uključujući i Hrvatsku, te SAD i Njemačku, objavile zajedničku izjavu u kojoj su ocijenile da je proglašenje neovisnosti Kosova "zaključak procesa" traženja održivog rješenja koje jamči stabilnost i sigurnost u regiji, u skladu s međunarodnim pravom i rezolucijom 1244, istaknule posebnu odgovornost EU i njezine nove misije na Kosovu, te pozivale sve strane na suzdržanost od nasilja i provokacija.

"Mi ćemo i dalje pozorno pratiti sve događaje vezane uz
osamostaljenje Kosova i kad procijenimo da je to u našem interesu donijet ćemo odluku o priznanju", rekao je jučer ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković.

Rusija od Bana Ki-moona traži izjašnjenje glede Kosova

Rusija poziva glavnog tajnika UN-a Bana Ki-moona da jasnije definira svoje stajalište glede jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova, izjavio je u ponedjeljak dužnosnik ruskog ministarstva vanjskih poslova, a prenose ruski mediji.

"Mi mislimo da on treba jasnije definirati svoje stajalište. On se treba pridržavati Povelje UN-a i rezolucije Vijeća sigurnosti 1244 o Kosovu", rekao je zamjenik direktora odjela za Europu u ruskom Ministarstvu vanjskih poslova Aleksander Botsan-Harčenko.

Rusija će usredotočiti svoje napore na Vijeće sigurnosti UN-a i OESS, rekao je diplomat.

"Vijeće sigurnosti UN-a razmotrit će situaciju na Kosovu i
deklaraciju o neovisnosti na sastanku u ponedjeljak", najavio je.

Prema diplomatskim izvorima u UN-u, Rusija je nezadovoljna zbog neutralnog stajališta glavnog tajnika oko Kosova te smatra da bi glavni tajnik UN-a trebao braniti Povelju UN-a koja jamči državama teritorijalni integritet.

Slovenska vlada suzdržana oko neovisnosti Kosova zbog ekonomskih interesa

Suzdržane reakcije slovenske vlade na odluku kosovskog parlamenta koji je proglasio neovisnost povezane su sa željom Ljubljane kao predsjedateljice EU-a da koordinira akciju oko Kosova, ali i činjenicom da u Srbiji ima mnogo veće gospodarske interese nego na Kosovu, navode slovenski mediji.

Slovenski izvoz u Srbiju u zadnje se dvije godine povećao za 50 posto, pa je lani tamo izvezeno roba i usluga u vrijednosti 490 milijuna eura. Kako je za Slovensku televiziju izjavio direktor gospodarske komore Zdenko Pavček, slovenske investicije u Srbiju dostigle su lani slovenska ulaganja u Hrvatsku, pa zato nije iznenađujuće što su slovenski menadžeri još krajem prošlog tjedna svoju vladu pozvali da ne žuri s priznanjem Kosova, bojeći se reakcija Beograda.

Pavček je rekao da je razgovarao s vodećim gospodarstvenicima u Srbiji i da ne vjeruje da bi zbog Kosova moglo doći do bojkota slovenskih roba ili ograničavanja suradnje. U poduzećima koje je u Srbiji osnovalo oko 400 slovenskih tvrtki radi petnaestak tisuća ljudi, dodaje Pavček.

Za razliku od Srbije, razmjena s Kosovom razmjerno je mala i 14 puta manja nego ona sa Srbijom. S druge strane, slovenske investicije na Kosovo također brzo rastu, pa sada iznose oko 240 milijuna eura, a među njima najveća investicija Telekoma Slovenije u mobilnu telefoniju.

Slovenski mediji ističu da je premijer Janez Janša u svojoj prvoj reakciji na proglašenje kosovske neovisnosti naglasio da će Slovenija djelovati u suglasnosti s partnerima u Europskoj uniji, te da za sada ne može reći hoće li i kada Slovenija priznati Kosovo. 

Mediji navode da će vlada vjerojatno postupiti po istom scenariju kao i prilikom priznavanja Crne Gore, kada je Slovenija to učinila kao 37. država u svijetu, što je oporba kritizirala kao predugo čekanje budući da je Crnu Goru pet dana prije Slovenije priznala i Srbija.

Unatoč konsenzusu stranaka da Slovenija zbog specifičnosti odnosa država s prostora bivše Jugoslavije i zbog ekonomskih interesa koje ima u Srbiji ne bi smjela biti među prvim državama koje će priznati Kosovo, čuju se kritike oporbe na račun slovenske vlade koja bi po proceduri prijedlog o priznanju trebala poslati u parlament koji bi o tome odlučio na redovnom zasjedanju. Kako je za RTV Sloveniju već u
nedjelju rekao zastupnik u Europskom parlamentu i bivši predsjednik slovenskih liberalnih demokrata (LDS) Jelko Kacin, Janšina vlada ne bi smjela 'kalkulirati', jer tako gubi vjerodostojnost iako je pravilno odlučila da s priznanjem pričeka.

'Nema sumnje da će Slovenija ipak priznati Kosovo, a vlada bi umjesto oklijevanja morala dati jasne odgovore na jasna pitanja, kako ne bi ispalo da kalkulira', rekao je Kacin.